Sledeći regionalni rat potpuno bi ogolio raskol na Zapadu /video/

Pratite nas
Ocena stanja NATO-a i EU iz perspektive Emanuela Makrona, spekulacije o američkim sankcijama Srbiji, naoružanje regiona, položaj Srba u Crnoj Gori teme o kojima smo razgovarali sa direktorom Evroazijskog bezbednosnog foruma prof. dr Mitrom Kovačem.

Iznenađenje je bila Makronova izjava da je „NATO na samrti, a Evropa na ivici ponora“, ali dobar deo javnosti u Evropi razmišlja na sličan način kao on, rekao je Kovač u emisiji „Od četvrtka do četvrtka“. Ta izjava je, prema mišljenju našeg sagovornika, izraz nagomilanih problema u okviru EU i NATO-a, naročito od dolaska Donalda Trampa na vlast u SAD.

„On nije saglasan sa globalističkim projektom sveta ni sa tim da Amerika bude mirođija u svakom sukobu, i u više govora je nagovestio šta misli o EU, koja se ne ponaša u skladu sa strateškim interesima SAD. Vidimo i da nijedan akutni problem u Evropi nije na jedinstven način prihvaćen od svih članica EU i NATO-a. Sa rastom problema nejedinstvo će biti vidljivije i ako bi došlo do nekog regionalnog rata, onda bi to nejedinstvo Alijanse i EU bilo ogoljeno“, naglasio je prof. dr Mitar Kovač.

Ponovo sankcije SAD?

Posle Ričarda Grenela i Metjua Palmera, Beograd je posetio i Tomas Zarzecki, koji je zadužen za sprovođenje Zakona o suprotstavljanju američkim protivnicima putem sankcija, a sve zbog kupovine ruskog naoružanja.

Kovač ne smatra da bi Srbija ponovo mogla da se nađe pod sankcijama SAD.

„Ako bi se tako nešto desilo, onda bi Amerika išla ka nasilnom scenariju rešavanja problema, što joj ne ide naruku, jer su ovde sada prisutne i druge velike sile koje nisu marginalne kao što su bile 1999“.

On naglašava da je nekorektan odnos da Amerika uopšte ima emisara kao što je Zarzecki.

 „Neprekidne sankcije svakom ko se suprotstavi interesima Vašingtona jesu put da SAD ostanu samoizolovane. Globalno, to je pritisak američkog vojno-industrijskog kompleksa koji je u problemu zbog tehnološkog napretka Rusije i Kine. Amerika drži Balkan kao bitnu tačku koju želi da drži pod svojom kontrolom, ali je svesna da su sve jači koreni i regionalnih ali i globalnih sila“, rekao je on.

Balkan se naoružava, a svi upiru prst u Srbiju

U odnosu na druge zemlje regiona, Srbija ne odskače kada je reč o naoružavanju — Rumunija je u pregovorima za kupovinu više stotina oklopnih transportera, tenkova, brojnih raketnih sistema, Bugarska kupuje osam F-16, a od ulaska u NATO Crna Gora je sklopila ugovore o kupovini helikoptera i oklopnih vozila u vrednosti od ukupno 66 miliona evra.

„U dimenziji regionalnih država niko nikom ne ograničava koliko će ko kupiti naoružanja, osim Amerike. Nije se čuo dosad ni njihov glas zato što smo nabavljali sredstva koja nemaju strateški karakter. Sada, prvi put kad se govori o protivvazduhoplovnoj odbrani i njenom jačanju i efikasnosti protiv najmoćnijih vazduhoplovstva. Postali smo problem posebno kada se govori o S-400“, kaže Kovač.

On dodaje da je dolazak S-400 u Srbiju iznenađenje za Zapad, jer oni taj sistem smatraju pretnjom za sigurnost njihovih vazduhoplova i bezbednost Balkana.

U geostrateškom smislu je bitno da je S-400 došao u Srbiju na način na koji je došao, kaže prof. dr Kovač i naglašava da je očekivao da je moguće da se to desi, jer je to sve nateralo na razmišljanje.

„Otreznilo je one koji su ga poslali, jer su uočili potrebu da opstanu na Balkanu, da legitimno afirmišu svoje interese, a sa druge strane, pružena je informacija NATO-u da Srbija raspolaže sposobnošću da rukuje jednim takvim sistemom. Naši ljudi su još 1999. bili na obuci za S-300 i kumulacijom znanja u ovom međuperiodu i obuci na S-400 sada vladaju sposobnostima da mogu operativno da upotrebe taj sistem“, rekao je naš sagovornik.

© Foto : Ministarstvo odbraneS-400 u Batajnici
Sledeći regionalni rat potpuno bi ogolio raskol na Zapadu /video/  - Sputnik Srbija
S-400 u Batajnici

Iako političari, kako Kovač kaže, iz neke bojažljivosti daju izjave da neće kupovati S-400, on smatra da bi to bila velika sreća, ne samo za Srbiju nego i za region, kako bi se uspostavio novi balans bezbednosti u Jugoistočnoj Evropi, ali i da bi se smirio NATO i stopirala njegova vizija pohoda na Istok.

Srbi u Vladi Kosova ili ne?

Lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti rekao je da će Srpska lista kao pobednička manjinska partija u budućoj vladi u Prištini imati ministra, ali da neće biti deo vladajuće koalicije. Direktor Evroazijskog bezbednosnog foruma kaže da je to klasična samovolja prištinskih zvaničnika, a pravi odgovor bi bio da nismo ni učestvovali na izborima sve dok ne budu pod mandatom UN.

„Trebalo bi se povući iz institucija i ne prihvatati nikakvu vlast, kao što su oni radili prema Srbiji sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka“, rekao je Kovač.

Položaj Srba u Crnoj Gori sve gori

Prof. dr Mitar Kovač bio je organizator okruglog stola „Položaj i problemi srpskog naroda u Crnoj Gori”.

Navodi da se pojačava intenzitet obespravljenosti Srpske pravoslavne crkve, jedne od ključnih institucija za opstanak Srba u Crnoj Gori.

„Problem antisrpskog pokreta u Crnoj Gori datira od 1918. Danas se sprovodi kampanja da je srpska vojska bila agresorska, a ne spominju da zapadno od Bara Crna Gora nije postojala, kao ni da Boka Kotorska nije pripadala toj državi. Od te daleke istorije najviše zla naneo je ipak komunizam, koji je kroz bratoubilački rat, a posle i Informbiro, uništio korene srpstva u Crnoj Gori, posebno kroz period komunističke podobnosti i šefovanja podobnih komunista“, kaže naš sagovornik.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala