Palo je priznanje: Ruše se dva stuba zapadnog poretka — prst uperen u Ameriku

© Wikipedia / Public DomainUjka Sem
Ujka Sem - Sputnik Srbija
Pratite nas
Francuski predsednik Emanuel Makron uzburkao je javnost ocenom da „NATO doživljava moždanu smrt“, a da se „EU nalazi na ivici ponora“.

Predsednik Francuske je u intervjuu za britanski „Ekonomist“ upozorio evropske zemlje, članice Alijanse, da se više ne mogu osloniti na SAD, odnosno da se od Amerike više ne može očekivati da će stati u odbranu zemalja-članica NATO-a. Evropa, dodao je Makron, mora da počne da strateški razmišlja o samoj sebi kao o geopolitičkoj sili ― u protivnom više neće kontrolisati vlastitu sudbinu.

Francuski lider je ocenio i da su do sada SAD i Evropa delile interese, ali da Amerika prvi put ima predsednika koji sa njom „ne deli ideju o evropskom projektu“ i da su, čak i ako Tramp ne pobedi na sledećim izborima, „istorijske tekovine učinile svoje i razdvojile stare saveznike“.

I da je obrnuo, bio bi u pravu

Prema rečima Dušana Prorokovića sa Fakulteta za diplomatiju i bezbednost, izjava francuskog predsednika se slobodno može i permutovati i reći da je NATO taj koji je na ivici ponora, a da je Evropska unija na samrti. Šta god da je Makron rekao, primećuje Proroković, bio bi u pravu.

„Nije ovo prvi put da sa Zapada dolaze ovakve reči, ali istina je da je do sada to dolazilo ili sa nižih političkih nivoa ili je nešto blaže rečeno. S obzirom na to da se radi o predsedniku Francuske, ovo će proizvesti određene političke posledice i tek ćemo videti šta je Makronov cilj. Pretpostavljam da on sebe vidi kao novog lidera Evropske unije, kao čoveka koji želi da reformiše strukture iznutra i realizuje jednu staru ideju o konstituisanju evropskih vojnih snaga“, ocenjuje Proroković.

Komentarišući Makronovu ocenu da predsednik Amerike ne deli „ideju o evropskom projektu“, Proroković kaže da zahlađenje odnosa između SAD i EU može da se prati u kontinuitetu još od 2010. godine.

„Nije krivac tome Tramp, jer su te stvari počele da se dešavaju još za vreme Baraka Obame. Sada su, međutim, kulminirale, a kao ilustrativni primer najčešće se navodi nesrećna sudbina Kurda u Siriji. Naime, Sjedinjene Američke Države pokazivale su jedan paternalistički odnos prema evropskim zemljama i koristile su ih za realizaciju svojih geopolitički ciljeva, a što je najočiglednije bilo u Ukrajini. Dakle, da je bilo pameti u EU i među vodećim evropskim zemljama, to pitanje odnosa sa SAD bi bilo postavljeno na dnevni red mnogo ranije. Sada je, u određenoj meri, kasno“, kategoričan je Proroković.

Uticaj Marin le Pen

Na pitanje da li se oštra Makronova retorika o NATO-u i Americi može dovesti u vezu sa činjenicom da istraživanja javnog mnjenja u Francuskoj pokazuju da bi na izborima 2022. godine on u prvom krugu po broju osvojenih glasova bio izjednačen sa Marin le Pen, Slobodan Zečević sa Instituta za evropske studije kaže da Makron, u svakom slučaju, menja svoju politiku na unutrašnjem planu, u smislu da pokušava da ograniči broj migranata koji ulaze u Francusku.

„Mislim da je i on sada postao svestan da je problem migranata iz Afrike postao ključni za francusko društvo i pokušava da ga reši koristeći neke metode koje je predlagala Marin le Pen u predizbornoj kampanji 2017. U tom smislu, on se približava njenim stavovima. Ovo o čemu je govorio u ’Ekonomistu‘ liči na to da bi i na spoljnom planu Makron bio sve bliži stavovima Marin le Pen, koja se praktično distancirala od NATO-a i zalagala se za francusku samostalnost. Međutim, objektivno gledano, mislim da je Makronov cilj da pokuša da probudi svoje evropske partnere za program stvaranja evropske vojske, koji je već dugo na stolu ali ne daje nikakve opipljive rezultate“, smatra Zečević.

On veruje da je ideja francuskog lidera da napravi evropsku odbranu i da uključi i druge u njeno finansiranje, s obzirom na to da je na Francusku pao dobar deo intervencija u Africi i da to skupo košta vladu u Parizu.

„Ta vojna sredstva su finansijski sve zahtevnija, pa Makron pokušava da uključi sve u Evropi u stvaranje neke vrste samostalne odbrane Evropske unije“, kaže Zečević.

Kako će reagovati Amerika

Sagovornik Sputnjika ne veruje da će ovakve Makronove izjave izazvati oštre reakcije SAD jer je reč o savezničkim odnosima. Takođe, napominje Zečević, pitanje je koliko je ideja francuskog predsednika da se stvori samostalna evropska vojska zapravo u suprotnosti sa idejama Vašingtona, jer Amerikanci žele da smanje troškove, a Makronov predlog tome ide u prilog.

„Zato je veliko pitanje koliko su ove njegove izjave upućene Vašingtonu, a koliko zapravo unutrašnjoj politici EU. Verujem da je Makron prenaglio u oceni da je NATO mrtav, bez obzira na politiku Trampa koji želi da smanji troškove i vojne intervencije u inostranstvu. Mislim da SAD neće tako lako odustati od svog uticaja na Evropu, koji se, naravno, odražava i kroz vojno prisustvo na evropskom kontinentu i kroz to da Amerika tvrdi da je jedina kredibilna u smislu odbrane EU, a da je NATO suštinska poluga odbrane Unije“, zaključuje Zečević.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala