Makron protiv Nemačke: Srlja li EU u „novu stratešku katastrofu“? /video/

© Sputnik / Sergeй Guneev / Uđi u bazu fotografijaEmanuel Makron
Emanuel Makron - Sputnik Srbija
Pratite nas
Nema sumnje da „bregzit“ predstavlja stratešku katastrofu za Evropsku uniju, ali malo ih je koji uviđaju da EU srlja ka novoj strateškoj katastrofi — ovog puta na Balkanu, upozorava bivši premijer Švedske Karl Bilt na stranicama „Vašington posta“. A za to je kriva Francuska.

„Francuska gura EU ka strateškoj katastrofi“, naslov je Biltovog autorskog teksta, u kojem tvrdi da nedavni veto Emanuela Makrona na otvaranje pristupnih pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom predstavlja „krah decenijskog strateškog pristupa Evropske unije prema Balkanu, jer implikacije te odluke idu mnogo dalje od Skoplja i Tirane“.

„Francuski veto nije samo veto za Severnu Makedoniju i Albaniju, već i na čitav proces proširenja na Zapadni Balkan, koji suštinski potapa tu politiku. Možda to nije izgovoreno eksplicitno, ali, implicitno, ovo je takođe bio i veto protiv Srbije, Crne Gore i BiH... I otvoreno je pitanje da li je Pariz iskren oko svoje otvorenosti za prijem novih članica u budućnosti. Plašim se da malo ko sme da računa na to...“, piše Bilt.

„Turska je u prošlosti predstavljala stratešku priliku za Evropu, a pretvorila se u stratešku opasnost za Zapad. U budućnosti, postoji rizik da se isto dogodi i sa Balkanom“, podseća Bilt.

Pokušavajući da objasni zašto je — Biltovim rečima — ovim potezom „Evropska unija upucala sopstveni kredibilitet u Evropi“, uticajni Atlantski savet iz Vašingtona u svojoj ovonedeljnoj analizi daje zanimljivo objašnjenje:

„Proširenje iz 2004. pomerilo je epicentar Evrope — u očima Pariza — prema istoku, ka Nemačkoj.

Otuda, Pariz vidi Berlin kao glavnog pobednika u proteklih 15 godina, jer se Nemačka najviše okoristila priključenjem svojih nekadašnjih komunističkih suseda. Na isti način, Francuska vidi Balkan kao deo nemačke sfere uticaja, što znači da na proširenje treba gledati kao na element šireg pogađanja između Francuske i Nemačke.

Berlin je odbio većinu Makronovih reformističkih ideja po pitanjima kao što je evrozona i Makron sada zaustavlja proces koji, zbog ekonomskih i bezbednosnih razloga, više znači Nemačkoj nego Francuskoj.“

Makron "ubio" strategiju EU prema balkanskim zemljama

Na sličnom tragu i portal „EU obzerver“ tvrdi da je, svojim „aktom političkog vandalizma bez presedana, kojim je ubio jedinu strategiju EU prema svojim balkanskim susedima, Makron pokazao da ne želi zaista da reformiše proces proširenja, već da ga uništi, u nameri da osigura lidersku ulogu Francuske u Evropskoj uniji posle ’bregzita‘, a balkanske države, i proširenje uopšte, u svemu tome predstavljaju samo kolateralnu štetu, potrošnu robu u Makronovoj težnji za supremacijom“.

Zašto je Emanuel Makron stavio veto na pregovore s Albanijom i Severnom Makedonijom i da li time zaista vodi Evropsku uniju ka novoj strateškoj katastrofi, kao što se pribojava Karl Bilt? Šta je još ostalo od procesa proširenja, a šta od kredibiliteta Evropske unije, i kako će se to odraziti na bitku za uticaj na Zapadnom Balkanu?

To su pitanja o kojima su u „Novom Sputnjik poretku“ razgovarali dr Slobodan Zečević sa Instituta za evropske studije i Miloš Jovanović, docent na Katedri za međunarodno pravo i međunarodne odnose na Pravnom fakultetu i predsednik Demokratske stranke Srbije.

Iako je uvereni evroentuzijasta, Karl Bilt u poslednje vreme upućuje izrazito pesimistička javna upozorenja kada je reč o budućnosti i uticaju EU. Pre tri meseca je u „Forin polisiju“ upozorio da EU „rizikuje da postane irelevantna, impotentni posmatrač i puko igralište vodećih svetskih sila“, a sada preko „Vašington posta“ ukazuje i na „novu stratešku katastrofu, koja joj preti povrh ’bregzita‘“...

„Biltovo mračno raspoloženje je opravdano jer EU zaista gubi kredibilitet odustajanjem od politike obećanog proširenja“, smatra Slobodan Zečević i podseća: „Žan Klod Junker, predsednik Evropske komisije, Srbiji je prošle godine obećao program ulaska u EU do 2025. godine, po preciznoj matrici korišćenoj prilikom ranijih proširenja, ali ona je sad prestala da važi. Severna Makedonija je čak i promenila svoje ime da bi zadovoljila zadate kriterijume, da bi sad sama EU od njih odustala.

Lek nije širenje EU

Pokazalo se, pritom, i da sama Evropska komisija nema potreban autoritet, jer članice EU upravljaju procesom i bilo koja od njih može da ga blokira. A to stvara i dodatni problem za EU, jer sa 27 različitih spoljnih politika ona ne može efikasno da deluje na međunarodnom planu.“
© AP Photo / Riccardo PareggianiEmanuel Makron
Makron protiv Nemačke: Srlja li EU u „novu stratešku katastrofu“? /video/ - Sputnik Srbija
Emanuel Makron

„Problemi s kojima se suočava EU, a na koje Karl Bilt opravdano ukazuje, svakako ne mogu da se izleče lekom koji on predlaže u vidu daljeg širenja EU. Upravo je veliko proširenje iz 2003. i 2004. godine na zemlje Istočne i Centralne Evrope izazvalo ozbiljne probleme oko formulisanja zajedničke spoljne i bezbednosne politike, što se videlo već i oko podrške za američku intervenciju u Iraku kada je došlo do podele na ’novu‘ i ’staru‘ Evropu“, ističe Miloš Jovanović.

„Odlučivanje konsenzusom otežava donošenje odluka, ali njemu se ipak teži zato što je državama teško da se odreknu sopstvenih interesa. I zato se sada nalazimo u pat poziciji koju je jako teško prevazići. Zato Makron i insistira na reformama EU pre bilo kakvog proširenja“, napominje Jovanović.

A opet, kaže Slobodan Zečević, upravo to Makronovo insistiranje na dubljem stepenu integracija unutar EU izaziva dodatne probleme za njeno funkcionisanje. Makrona to dovodi u sukob sa Nemačkom, jer ona to ne želi, pošto joj sadašnji nivo odnosa u Uniji odgovara.

„Ona iz sadašnjeg sistema najviše profitira i ne vodi računa o drugima u dovoljnoj meri, što se vidi i iz upornog odbijanja Berlina da se napravi konsekventan evropski budžet, s federalnim porezima, iz kojeg će se prelivati sredstva ka siromašnijim članicama Unije.

Zato se sada Makron i protivi proširenjima u okviru sadašnjeg sistema, jer bi ona samo Nemačkoj donela dodatnu dobit. S druge strane, međutim, pitanje je da li iz ovoga i sam Makron trpi štetu, jer odbijanjem proširenja gubi i potencijalne saveznike unutar EU.“

„Nemačkoj odgovara ovaj sistem i odgovaraju joj dalja proširenja, zato što kao najveći izvoznik time dobija nova tržišta i novu radnu snagu. Otuda i njeno protivljenje unutrašnjim reformama EU za koje se zalaže Makron. I taj sukob Pariza i Berlina, tog motora Evropske unije, nju gura u još dublju pat poziciju. Ne vidim kako ona može da se razreši, zbog čega će proces proširenja EU, ako ga uopšte i bude, potrajati još i duže nego što se mnogima činilo“, saglasan je Miloš Jovanović.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala