Naime, posle obavijesti da je Podgorica sklopila Ugovor o nabavci 69 vozila JLTV za 36 miliona dolara, što je najveći aranžman o prodaji vojne opreme u istoriji između Crne Gore i SAD, u nabavku JLTV-a uskoro kreće i Sjeverna Makedonija.
Kako navodi specijalizovani portal „Balkanska bezbednosna mreža“, Skoplje, koje uskoro očekuje članstvo u NATO-u, namjerava da nabavi 151 vozilo u periodu do 2024. godine, a zatim još 98 komada u naredne četiri godine.
U dugoročnom planu razvoja operativnih sposobnosti Sjeverne Makedonije do 2028. godine predviđena je potrošnja po milion evra za pojedinačno vozilo.
Po svemu sudeći, Skoplje, Ljubljana i Podgorica ugovorile su posao kroz direktne pregovore njihovih ministarstava odbrane sa Pentagonom, koji je u ime korisnika zaključio narudžbine sa proizvođačem — američkom firmom „Oškoš“.
Tako će te tri zemlje bivše Jugoslavije postati prve države koje će nakon SAD u svom oružanom arsenalu imati JLTV, što bi trebalo da bude odskočna daska za prodaju tog terenca širom svijeta.
Jasna računica Vašingtona
Interesantno je ipak da je, kako javljaju crnogorski mediji, u pitanju „lako oklopno vozilo pogodno za međunarodne operacije, pa taj podatak već može da govori o namjeni u crnogorskoj vojsci“. To upućuje da Crna Gora kupuje vozila JLTV prevashodno kako bi bila kredibilan NATO partner u kampanjama širom svijeta.
Što se pak Slovenije i Sjeverne Makedonije tiče, za sada postoji informacija da Ljubljana planira da jedan vod JLTV koriste kao lovce tenkova, dok Skoplje planira da JLTV ima u protivoklopnoj namjeni, pa će ta vozila u Sjevernoj Makedoniji zamijeniti jednu četu tenkova T-72.
Sa druge strane, čini se da je računica Vašingtona prilično jasna — svojim NATO partnerima iz bivše Jugoslavije prodaće naoružanje, koje će oni kasnije koristiti u kampanjama Alijanse. Treba dodati i to da će Crna Gora nabavku tih vozila platiti iz kredita.
Analitičar Boško Vukićević smatra da bi se masovna prodaja lakih oklopnih vozila američkim partnerima na Balkanu mogla protumačiti kao američko zavođenje reda i discipline kod novih, ali i najmanjih i najslabijih članica NATO-a.
On podsjeća da već odavno od američkih zvaničnika možemo čuti kako „članstvo u NATO ima svoju cijenu“, te da je Tramp u više navrata prijetio mnogim zemljama kako moraju da poštuju obavezu izdvajanja dva odsto državnog budžeta za NATO.
„Ono što još nijesu uspjeli da ostvare sa većim zapadnoevropskim zemljama, Amerikanci realizuju sa novim i malim članicama, koje bi trebalo da posluže kao primjer neposlušnima. Dakle, osim potvrde o obavezujućem plaćanju poreza za NATO, koju je američki državni sekretar dobio tokom nedavne posjete Podgorici i Skoplju, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji je nametnuta i kupovina brojnih i prilično skupih oklopnih vozila“, kaže Vukićević za Sputnjik.
Beskonačno zaduživanje
Naš sagovornik smatra da se trenutno ne vidi elementarna logika u kupovini tolikog broja skupocjenih oklopnih vozila, ako je tačno pisanje crnogorskih medija da će njihova primarna misija biti učešće u međunarodnim operacijama NATO-a.
„Crnogorski vlastodršci bi narodu morali da pojasne na koji način će ta vozila obezbjeđivati državne granice i štititi domaće stanovništvo, ako će se koristiti u misijama u zemljama koje su na desetine hiljada kilometara daleko? Takođe, narodu će biti interesantno i da sazna zašto će Vlada platiti čak 36 miliona evra, u situaciji kada se ekonomska politika vlasti bazira na beskonačnom zaduživanju, dok se istovremeno crnogorska djeca liječe SMS-ovima, a nezaposlenost i siromaštvo su u stalnom porastu“, decidan je Vukićević.
Taj analitičar skreće pažnju da se u pomenutom poslu sa neracionalnom kupovinom oklopnih vozila može primijetiti još jedno pravilo: što je neka država manja i u težoj ekonomskoj situaciji, to joj Amerikanci nameću teže uslove u trgovini.
„Tako će Sloveniji, zemlji sa neuporedivo većom i stabilnijom privredom, biti prodato 38 vozila, dok će krhka crnogorska ekonomija morati da kupi čak 67 oklopnjaka. Sjeverna Makedonija, koja je u permanentnoj institucionalnoj krizi i kojoj je EU nedavno još jedanput zatvorila vrata, moraće da kupi 151 vozilo. Ovakav, nepravedan i naizgled sadistički odnos mogao bi se objasniti različitim ’partnerskim odnosima‘ koje Vašington ima sa raznim saveznicima. Sa crnogorskim vlastodršcima Amerikanci očigledno imaju mnogo veću ’pregovaračku moć‘ u odnosu na druge, a to bi se moglo objasniti istorijatom međusobnih relacija, tokom kojih je Vašington pomagao održavanju vlasti u Podgorici dok je zauzvrat dobijao kontrausluge u vidu odrađivanja nekih ’poslova‘ na Balkanu“, zaključuje Vukićević.
