Srbija (ni)je poreski raj

Pratite nas
Da Srbija za EU više nije poreski raj, informacija je od prošle nedelje. Evropska unija je izbrisala Švajcarsku, Kostariku, Mauricijus, Srbiju i Albaniju sa sive liste poreskih rajeva, odnosno država koje su obećale da će uskladiti svoje propise sa principima dobre poreske uprave Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i EU.

Ujedinjeni Arapski Emirati izbrisani su sa crne liste (koja se odnosi na države koje ne sarađuju sa evropskim blokom, kada je reč o poreskim pitanjima) i prebačeni su na sivu.

EU je u decembru 2017. godine izradila takozvanu „crnu“ i „sivu“ listu jurisdikcija, u kojima je otkriven pravni prostor koji su kompanije ili pojedinci koristili da bi smanjili svoje poreske obaveze. Države se na tim listama suočavaju sa strožijim kontrolama prilikom transakcija sa Unijom.

Srbija i Albanija su se ranije obavezale da će primeniti Konvenciju o multilateralnoj administrativnoj saradnji, koja je podrazumevala veću transparentnost u razmeni poreskih podataka, što su obe države postigle pre dogovorenih rokova.

Na crnoj listi je ostalo devet zemalja: Američka Samoa, Belize, Fidži, Guam, Oman, Samoa, Trinidad i Tobago, Vanuatu i Američka Devičanska ostrva.

Mnogima koji kriju svoje bogatstvo i izbegavaju plaćanje poreza državama gde im je firma registrovana, odnosno gde posluju, neće prijati ni informacija da je zemlja poznata kao poresko utočište — Kajmanska Ostrva, najavila da će uskoro otvoriti knjige i do 2023. godine objaviti podatke o vlasniku svake kompanije koja tamo ima sedište. Zapravo, zakon te ostrvske zemlje biće jednak onom koji je prošle godine usvojen u Britaniji i koji je u skladu sa direktivama EU.

Inače, statistika pokazuje da je na Kajmanskim ostrvima 1,5 kompanija po glavi stanovnika, što i nije tako strašno, ako se ima u vidu da Britanska Devičanska Ostrva imaju čak 15,7 kompanija po stanovniku.

Koliko je to loše po budžete država čiji građani posluju preko poreskih rajeva, peru novac i skrivaju korupcionaške aktivnosti, može se naslutiti i po tome što su, na primer, firme koje posluju u Srbiji iznele za prvih osam meseci ove godine u ofšor zone čak 958,4 miliona evra, što je znatno više nego 2018. godine, kada je tokom cele godine izneto 930 miliona evra.

Nije tajna da ofšor kompanije služe za legalno izbegavanje poreza. U današnjoj „Energiji Sputnjika“ Jelica Putniković sa profesorom doktorom Božom Draškovićem razgovara o efektima promene poreskih politika zemalja — poreskih oaza i kako će one uticati na globalnu, ali i srpsku privredu.

Posebno pitanje je i činjenica da je kod nas još dosta onih koji bez problema uspevaju da utaje, odnosno da ne plate porez. Ministar finansija Siniša Mali najavio je početkom meseca da će do kraja godine biti objavljen spisak 100 najvećih poreskih dužnika.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala