Ofanziva za Kosovo u Njujorku: Sprema li Zapad „magično rešenje“

© Sputnik / Alekseй Agarыšev / Uđi u bazu fotografijaZgrada Ujedinjenih nacija u Njujorku
Zgrada Ujedinjenih nacija u Njujorku - Sputnik Srbija
Pratite nas
Zasedanje Generalne skupštine UN i brojni susreti koje će u Njujorku imati srpski predsednik Aleksandar Vučić biće svojevrstan test koji bi trebalo da pokaže da li se stavovi Zapada prema Srbiji i kosovskom pitanju menjaju ili se radi o kozmetičkom ulepšavanju koje bi našu zemlju trebalo da prevede preko crvene granice.

Srpsku delegaciju, koju na zasedanju Generalne skupštine u Njujorku predvodi predsednik Aleksandar Vučić, očekuju brojni bilateralni susreti. Iako će, kako je najavljeno, u fokusu zasedanja Generalne skupštine biti klimatske promene, srpska delegacija baviće se pokretanjem kosovskog pitanja sa mrtve tačke.

Podsećamo, vlada samoproglašenog Kosova dovela je u ćorsokak razgovore između Beograda i Prištine nizom poteza, od neispunjavanja obaveza iz Briselskog sporazuma, preko osnivanja vojske Kosova, do uvođenja takse od 100 odsto na robu srpskog porekla, što je protivno CEFTA ugovoru o slobodnoj trgovini.

U agendi srpskog predsednika, pored sastanka sa šefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovom, nalaze se sastanci sa šefovima država i vlada Nemačke, Grčke, Gvatemale i Irske, kao i susreti sa predsednikom Svetskog ekonomskog foruma, ali i sa dvojicom visokih diplomata SAD i Velike Britanije — pomoćnikom državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Filipom Rikerom i političkim direktorom Forin ofisa Ričardom Murom.

Vučić će takođe prisustvovati prijemima koje organizuju američki predsednik Donald Tramp i odlazeća garnitura čelnika EU, ali i događaju „Budućnost obrazovanja“ u organizaciji Uneska.

Centralna pozicija Srbije

Godišnje zasedanje Generalne skupštine UN prilika je da se svetski političari sretnu i, ako imaju međusobne probleme, stišaju ili unaprede saradnju, kaže nekadašnji šef jugoslovenske diplomatije i šef jugoslovenske misije pri UN Vladislav Jovanović.

Za problem Kosova i Metohije zainteresovan je sve veći krug zemalja, zbog čega raste značaj Srbije kao zemlje koja ima centralnu poziciju i svojim stavom može da doprinese ili ne doprinese rešavanju problema, dodaje on.

„Sve zavisi od toga ko to rešavanje predlaže i sa kojim sadržajem. Ako se rešavanje vidi u dosadašnjoj optici, što znači da je sve završeno, da je Kosovo nezavisno i da Srbija manje-više treba to da prihvati i ratifikuje, onda je put do rešenja nemoguć i njega neće ni biti. Ako je to trenutak sazrevanja stavova, na Zapadu posebno, da više nije moguće ništa dobiti jednostavnim pritiskom ili već presuđenom stvari, kao što to oni čine, onda bi postojala neka perspektiva njihovog otvaranja za jedno šire razmatranje tog pitanja“, smatra Jovanović.

© Sputnik / Roman Mahmutov / Uđi u bazu fotografijaZasedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku
Ofanziva za Kosovo u Njujorku: Sprema li Zapad „magično rešenje“ - Sputnik Srbija
Zasedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku

U ovom trenutku elementi za jedno takvo šire razmatranje se ne vide, dodaje naš sagovornik. Pre se čini da se svi zapadni činioci angažuju kako bi Vučića naveli da se približi njihovom gledanju na rešenje kosovskog pitanja, a ne da se angažuju na kreativnim rešenjima u kojima bi bile ispitane razne kompenzacione mogućnosti, navodi Jovanović.

Misija Merkelove

Nemačka kancelarka Angela Merkel je upravo zato angažovana jer nemački stavovi imaju određenu težinu u Srbiji i očekuje se da srpska delegacija neće biti tvrda prema njoj.

„U tom smislu, predsednik Vučić je u pravu kada kaže da ga čekaju teški razgovori. Teški zato što i sam ne očekuje da će njegovi sagovornici izaći u susret našim stavovima, interesima i očekivanjima. On više očekuje da će se nastaviti sa politikom daljih pritisaka na Srbiju. Da li će događaji takvu jednu procenu da demantuju, ostaje da se vidi, ali sudeći prema svemu što se do sada desilo, Zapad ne odstupa od svog primarnog interesa da je stvar gotova, samo je treba sankcionisati i staviti tačku na to, a da bi se dobio pristanak Srbije, treba da joj se učine neki manji ustupci“, naglašava Jovanović.

Nedovoljni ustupci

Takvi ustupci, kako Jovanović kaže, više na humanitarnom nego na teritorijalnom planu, nisu dovoljni da Srbija izađe u susret zahtevima Zapada, jer je u pitanju pravo Srbije na Kosovo i Metohiju, što je priznala i Generalna skupština UN, kada je u članstvo primila Srbiju u njenim republičkim granicama, nakon raspada državne zajednice sa Crnom Gorom.

Takođe, Rezolucija 1244 naglašeno potvrđuje suverenitet Srbije nad Kosovom i Metohijom, ističe Jovanović.

„Sada bi zapadne sile htele da svojim ’magičnim rešenjem‘ zažmure nad tim činjenicama i da nas navedu na pogrešnu odluku, da prihvatimo ono što su oni već presudili. U tom smislu ne očekujem da će biti ozbiljnijih pomaka u pravcu konačnog rešavanja. Pre očekujem da će se nastaviti sa pritiscima i da će oni sve više biti inspirisani i brigom Zapada zbog jačanja prisustva i uticaja drugih značajnih faktora u Srbiji i na Balkanu.“

Brojni susreti koje će srpski predsednik imati u Njujorku biće svojevrstan test koji će pokazati pravo lice Zapada u odnosu na Srbiju i Kosovo i Metohiju — da li se u njemu išta menja ili je reč samo o kozmetičkom ulepšavanju koje bi trebalo da prevede Srbiju preko granice koju je Zapad već odavno postavio, zaključuje Jovanović.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala