Iako Kneževiću nije određen ekstradicioni pritvor, jer je sudu kao jemstvo položio 70.000 funti, tim odlukama je, kako prenose crnogorski mediji, i formalno započeta procedura za njegovo izručenje Crnoj Gori.
Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić potvrdio je za medije da je Knežević saslušan u Londonu po potjernici koja je za njim raspisana u Crnoj Gori.
„Sada slijedi standardna procedura tokom koje će londonski sud od nas tražiti dokumentaciju na osnovu koje tražimo izručenje. Mi ćemo postupati po njihovim zahtjevima, a naš zahtjev pred tamošnjim sudom zastupa britanski tužilac“, pojasnio je Katnić.
U međuvremenu, sud u Londonu je zatražio da Knežević i njegov pravni tim do narednog ročišta 17. oktobra iznesu argumente protiv ekstradicije u pisanoj formi, kao i da predlože sve dokaze na koje imaju namjeru da se pozovu.
Politički progon ili kriminal
Po svemu sudeći, London će uskoro biti poprište velike pravne bitke između odbjeglog predsjednika „Atlas grupe“ Duška Kneževića i države Crne Gore. Knežević će svim silama pokušati da dokaže da je posrijedi „politički progon“, što bi ga kao državljanina Velike Britanije poštedjelo izručenja crnogorskim pravosudnim institucijama, dok će crnogorsko specijalno tužilaštvo pokušati da dokaže da je Knežević bio na čelu organizovane kriminalne grupe.
Konačnu riječ će na kraju imati Englezi.
Ono što ipak u neku ruku za sada ide u prilog Kneževiću jeste da je procedura ekstradicije veoma kompleksna, te da za završetak ekstradicionog postupka ne postoji rok u slučaju kada optuženi nije u pritvoru. To prema tvrdnjama neimenovanih pravnih stručnjaka, koje prenose mediji, znači da proces izručenja Kneževića Crnoj Gori može trajati godinama.
Ova činjenica je tim prije značajnija ako se ima u vidu da je Knežević u jednom od audio-snimaka koje je nedavno objavio doslovce poručio da je u „ratu“ sa crnogorskim vlastima.
Kako to na terenu izgleda najbolje znaju u tužilaštvu čijeg je prvog čovjeka — vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića Knežević uspio poprilično da kompromituje u javnosti objavom razgovora sa njegovim sekretarom Nenadom Vujoševićem, koji na snimcima potvrđuje da je uzimao novac od Kneževića i davao ga Stankoviću.
Osjetljiv slučaj
U nekim drugim snimcima pominju se čak i specijalni tužilac Milivoje Katnić i drugi, neimenovani tužioci koji su navodno uzimali novac od Kneževića kako bi odblokirali račune klijenata „Atlas banke“, nakon čega su i neki mediji bliski vlastima u Podgorici priznali da je odbjegli bankar uspio „solidno“ da kompromituje državno tužilaštvo.
Sa druge strane, ni vlast u Podgorici nije ostala dužna, pa je Knežević na dobrom putu da izgubi gotovo svu (ogromnu) imovinu koju je stekao u Crnoj Gori. Takođe, Crna Gora i Velika Britanija su 5. marta ove godine potpisale bilateralni ugovor kojim se „olakšava primjena“ Evropske konvencije o ekstradiciji.
U ugovoru koji je juče objavila Vlada Crne Gore, navodi se da Crna Gora i Velika Britanije neće odbiti izručenje svog državljanina ukoliko ga druga zemlja traži za krivična djela za koja se, prema propisima obe strane, može izreći kazna zatvora od najmanje pet godina.
U međuvremenu, Knežević ne prestaje da uzburkava javnost novih objavama i materijalima kojim pokušava da kompromituje najviše državne funkcionere i izazove što veći odijum javnosti prema vrhu vlasti u Podgorici. On poručuje da mu je namjera da „u kontinuitetu ukazuje na svu trulež sistema koji je formirala kriminalna vlast“, a takođe ne krije i da mu je glavni cilj da se vrati u Crnu Goru, ali u onom trenutku kada na vlasti više ne bude Milo Đukanović.
Ono što ostaje da se vidi jeste ko će na koncu izaći kao pobjednik: Duško Knežević ili vlast u Crnoj Gori, kao i da li će sud u Londonu Kneževiću dati dovoljno vremena i prostora da se kao i do sada „bavi“ vlastima u Podgorici, ili će pak Knežević izručenjem crnogorskim pravosudnim organima biti osujećen u svom naumu.
S obzirom da se radi o međunarodno osjetljivom slučaju i insajderu koji u kontinuitetu iznosi najteže moguće optužbe na račun državnog vrha Crne Gore, nije isključeno da prilikom odlučivanja suda u Londonu osim zakonskih budu uključeni i „argumenti“ političke prirode.
