Otvoren 53. Bitef: Zašto beogradska publika može dobro da razume „Oresta u Mosulu“

© FRED DEBROCKScena iz predstave Orest u Mosulu
Scena iz predstave Orest u Mosulu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Pedeset treći Bitef svečano je otvoren večeras u Narodnom pozorištu u Beogradu predstavom „Orest u Mosulu“, u produkciji pozorišta NTGent (Belgija) i u režiji jednog od politički najprovokativnijih reditelja današnjice — Mila Raua.

Radnju formativnog dramskog narativa naše, zapadne civilizacije, Eshilove tetralogije Orestija, Rau smešta u grad Mosul u Iraku. U njemu, s iračkim i belgijskim glumcima, postavlja drastično adaptiranu i skraćenu verziju Orestije i celu je snima.

Sama predstava svodi se na obnovu nekih scena iz filmovane postavke, s dodatnim komentarima, ispitivanjem konteksta, te preplitanjem, kao što je to obično slučaj u Rauovim predstavama, dokumenata i fikcije, konkretno nesrećne sudbine iračkih glumaca i Eshilovih junaka.

Uoči izvođenja ovog komada, glavni glumci Suzana Abdulmadžid i Johan Lejsen otkrili su za Sputnjik kako Orestija korespondira sa savremenim svetom.

„Mislim da je ona svuda oko nas. Antička grčka tragedija je blisko povezana sa našom današnjicom. Ona govori o osnovnom ljudskom stanju i nasilju. Krugu nasilja i osvete. Taj krug se nikad ne završava i veoma je prisutan danas. Postoji jaka spona“, kaže Lejsen za Sputnjik i ne krije radost i uzbuđenje što ima priliku da ovu predstavu izvede baš u Srbiji.

© Sputnik / Maša RadovićGlumci iz predstave „Orest u Mosulu“ — Suzana Abdulmadžid i Johan Lejsen
Otvoren 53. Bitef: Zašto beogradska publika može dobro da razume „Oresta u Mosulu“ - Sputnik Srbija
Glumci iz predstave „Orest u Mosulu“ — Suzana Abdulmadžid i Johan Lejsen

„Imam 70 godina i dolazim iz Evrope. Mi nikada nismo iskusili ratno stanje. Onda se suočite sa u potpunosti razorenim gradom i u potpunosti razorenim umovima i telima. To je vrlo uznemirujuće i jezivo iskustvo. Osećate kako ti ljudi pokušavaju da obnove i svoj grad i sebe same i kako je to teško. To je nešto što mi potcenjujemo. Ali možda je vama u Srbiji ova priča bliža jer ste u novijoj istoriji iskusili nešto slično. I zbog toga sam uzbuđen što baš u Beogradu izvodimo ovaj komad. Veoma me zanima kakve će biti reakcije“, zaključuje glumac.

Na pitanje može li iračka glumica da se distancira od užasnih scena koje se vide na video-bimu iz Mosula tokom predstave, protagonistkinja objašnjava da joj svako izvođenje lično teško pada.

„Odrasla sam u Nemačkoj, ali je moja porodica iz Iraka, majka mi je iz Mosula. Mi imamo Duraida u predstavi koji glumi Pilada. On je iz Iraka i odrastao je tamo. Posetila sam svoju porodicu u Iraku prvi put posle oslobođenja i veoma mi je teško palo. Iskusila sam ono što im se desilo, bila sam u kontaktu sa njima, razgovarali smo o tome, ali kada vidite svojim očima to masovno razaranje, osetite neopisivu tugu i zapitate se šta se dogodilo u protekle četiri godine mojim rođacima, kako oni žive“, istakla je Abdulmadžid za Sputnjik.

Predstava „Orest u Mosulu“ nudi koncepcijski složenu, višeslojnu priču u kojoj se propast Troje i vladarskog doma Argosa ogleda u propasti Mosula, kojeg su razorili teror tzv. Islamske države i američko bombardovanje. Rau sprovodi, a na liniji većine savremenih scenskih tumačenja Orestije, ideološku inverziju, pa se on, tamo gde Eshil nudi opšte izmirenje, uvođenje prava, pravde i demokratije, pita da li su ovi ideali uopšte mogući u savremenoj, potpunoj razorenoj političkoj zajednici.

„Ono što sam naučila kao glumica prvi put u ovoj predstavi je da gluma u klasičnom smislu ne postoji. Mi smo manje-više medijum koji priča priču“, dodala je iračka glumica za Sputnjik.

Do 26. septembra u okviru glavnog programa biće izvedeno ukupno 12 predstava iz Belgije, Brazila, Nemačke, Nigerije, Slovenije, Srbije, Francuske, Hrvatske i Švajcarske.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala