Kakvu su ulogu odigrali obaveštajaci u stvaranju prve sovjetske atomske bombe

© Sputnik / Sergeй Mamontov / Uđi u bazu fotografijaPrva sovjetska atomska bomba RDS-1
Prva sovjetska atomska bomba RDS-1 - Sputnik Srbija
Pratite nas
Sovjetski obaveštajci nisu mogli da „ukradu nuklearno oružje“ 1940-ih, jer bi bez fundamentalnih naučnih radova takve informacije bile beskorisne, rekao je predsednik „Instituta Kurčatov“, akademik Mihail Kovaljčuk.

„Veoma često čujemo da smo mi ukrali bombu, pa smo zato uspeli da je napravimo. Moram vam reći sledeće — ne pada kruška ispod jabuke. Kod nas su postojale i tada i danas duboke tradicije fundamentalne nauke“, rekao je Kovaljčuk tokom okruglog stola povodom 70. godišnjice testiranja prve sovjetske nuklearne bombe.

On je dodao da su upravo te tradicije pomogle da se uspešno realizuje nuklearni projekat, koji je pokrenut u teškim godinama za vreme Drugog svetskog rata.

„Strateški prioritet je bio izabran pravilno, a da bi se on realizovao, bila je neophodna baza fundamentalnih istraživanja“, istakao je Kovaljčuk.

Takođe je podsetio da je Nemačka imala konstruktora raketa Vernera fon Brauna i reaktore, a ipak nije uspela da razvije nuklearno oružje, dok je Sovjetski Savez 1954. godine prvi u svetu pokrenuo nuklearnu elektranu, 1958. godine je porinuo prvu nuklearnu podmornicu, a 1959. godine prvi nuklearni ledolomac.

„Fundamentalna naučna aktivnost, potpomognuta podacima obaveštajne službe, najvažnija je interakcija. Obaveštajci su imali ulogu kapetana broda na uzburkanom moru“, naglasio je Kovaljčuk.

Poklon Nariškina

Povodom godišnjice testiranja prve sovjetske atomske bombe, direktor Strane obaveštajne službe Rusije (SVR) Sergej Nariškin poklonio je Nacionalnom istraživačkom centru „Institut Kurčatov“ arhivska dokumenta službe koja se odnose na stvaranje sovjetskog nuklearnog oružja.

„Ozbiljni temelji u oblasti nuklearnih istraživanja, koji su postavljeni u SSSR-u još u predratnim godinama, imali su presudnu ulogu u razvoju sovjetskog nuklearnog projekta. Dokumenti sa izložbe pokazuju ogroman rad naučnika, inženjera, radnika i naravno, obaveštajaca“, navodi se u saopštenju Strane obaveštajne službe.

Na marginama okruglog stola, koji je posvećen istoriji stvaranja prve sovjetske nuklearne bombe, na „Institutu Kurčatov“, Nariškin je rekao da se među arhivskim dokumentima nalazi plan operativno-obaveštajne operacije „Enormoz“ (naziv za operaciju sovjetskih obaveštajaca tokom koje su prikupljali materijale o razvoju nuklearnog oružja na Zapadu).

Predsednik „Instituta Kurčatov“ Mihail Kovaljčuk poklonio je Nariškinu deo grafitne šipke sa prvog sovjetskog nuklearnog reaktora F-1, koji je napravljen i lansiran krajem decembra 1946. u Moskvi na teritoriji Laboratorije №2 Akademije nauka SSSR-a (tadašnji naziv za „Institut Kurčatov“).

„Institut Kurčatov“ sagrađen je 1943. godine kao naučni „štab“ sovjetskog nuklearnog projekta, a akademik po kome nosi ime, Igor Kurčatov, bio je rukovodilac nuklearnog projekta SSSR-a.

„Institut Kurčatov“ značajan je i zbog toga što je pre gotovo četvrt veka prvi objavio zbornik u više tomova o istoriji stvaranja sovjetske atomske bombe, u kome je opisan i doprinos obaveštajaca.

Istorijski događaj

Prema mišljenju stručnjaka, prva uspešna sovjetska nuklearna proba RDS-1, održana 29. avgusta 1949. godine, kao i stvaranje domaćeg nuklearnog oružja bio je jedan od glavnih događaja u istoriji Rusije, koji je obezbedio da ona postane nezavisna i jaka sila.

Obaveštajna služba koja je dobila informacije o radu na nuklearnoj bombi na Zapadu, dala je prvi podsticaj koji je „pokrenuo“ sovjetski nuklearni projekat.

Kasnije su podaci obaveštajne službe bili od koristi domaćim inženjerima koji su radili na razvijanju nuklearnog oružja, jer su mogli da upoređuju svoje originalne ideje i napredak sa iskustvom iz inostranstva i da na taj način ostvaruju najbolje rezultate.

Istovremeno, vremenski okviri za savladavanje novih ideja i tehnologija su smanjeni, izbegnuta je nepotrebna potrošnja sredstava u situaciji kada su SAD povećavale svoj nuklearni potencijal.

Obaveštajci nikada nisu pripisivali sebi glavnu ulogu u stvaranju sovjetskog nuklearnog oružja. Stručnjaci su saglasni da su nauka i obaveštajna služba zajednički doprineli stvaranju sovjetskog nuklearnog oružja, jer su bili deo jedinstvenog državnog mehanizma koji je funkcionisao veoma efikasno u najtežim uslovima posleratnih godina.

Istoričari specijalnih službi smatraju da je rad sovjetske obaveštajne službe i prikupljanje informacija o američkim nuklearnim razvojima možda i najveća poznata obaveštajna operacija u istoriji. Nakon mnogo godina, zvanje Heroj Rusije dodeljeno je veteranima Strane obaveštajne službe Leonidu Kvasnikovu, Vladimiru Barkovskom, Aleksandru Feklisovu, Anatoliju Jackovu, Leontini i Morisu Koenu i vojnim obaveštajcima Arturu Adamsu, Janu Černjaku i Žoržu Kovalju.

Danas celokupnim nuklearnim potencijalom u Rusiji upravlja državna korporacija za nuklearnu energiju „Rosatom“.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala