Oni ne vide ništa sporno u isticanju albanskih zastava bez crnogorskih, kao što se dogodilo na nedavnoj manifestaciji na rijeci Cijevni u Tuzima, pa u odgovoru Ministarstvu kulture, koje je zbog toga podnijelo krivične prijave, poručuju — da je sve u skladu sa Zakonom.
„Nema zakonske zabrane za vijorenje albanske zastave. To je zastava Albanaca koji žive u Crnoj Gori“, jasan je gradonačelnik Tuzi Đeljošaj, a sa njime se saglasio i ministar Zenka.
„Samo da znate da će se albanska zastava i dalje upotrebljavati“, kazao je Zenka, dok je Đeljošaj dodao da se Albanci neće sukobljavati sa institucijama oko tumačenja zakona.
„Poštovaćemo Ustav. Tamo je bila pjesma, veselje. Gdje god ima pjesme i veselja, vijoriće se zastave za koje smatraju da treba da se vijore i imaće našu podršku“, poručio je Đeljošaj.
Kontradiktoran odnos
Politički analitičar Luka Radonjić smatra da takve izjave vodećih albanskih političara u Crnoj Gori potvrđuju da albanskim prvacima crnogorski državni okvir nikada nije bio cilj, nego sredstvo, te da su oni i ovog puta samo podsjetili crnogorsku javnost — da su Albanci bili jedan od ključnih faktora u obnovi crnogorske nezavisnosti i državnosti.
Radonjić dodaje da u takvim izjavama može da stane sve što se tiče albanskog odnosa prema Crnoj Gori, a da ono što crnogorskoj javnosti izgleda kao kontradikcija — njima očito nije.
„Prva i sasvim jasno uočljiva kontradikcija je sljedeća: ako su se Albanci zalagali za obnovu nezavisnosti države Crne Gore — zašto im smeta crnogorska državna zastava? Ako stalno podsjećaju na doprinos koji su pružili na referendumu, zašto ne žele zastavu koja je simbol tog referenduma i zašto se ne identifikuju sa njom, umjesto sa zastavom (terorističke) ’UČK‘? Nema dileme da za većinu nas ovdje nema suštinskih kontradikcija. Ova pitanja su samo retorička, a odgovor sve konkretnije pružaju i predstavnici albanskih partija u Crnoj Gori“, kaže Radonjić za Sputnjik.
Taj analitičar dodaje i da bi konačno svima trebalo da bude jasno da albanski politički prvaci i njihovi birači ne žele integraciju u građanski koncept Crne Gore, a još manje u novocrnogorski državni identitet.
Građanska koncepcija kao paravan
Stoga se, kako ističe Radonjić, postavlja pitanje — zašto se Albanci onda stalno pozivaju na „građanski karakter crnogorskog društva“.
„Za njih je ’građanska koncepcija‘, očito, samo paravan za afirmaciju albanskog nacionalnog interesa i skladno utočište iz kojeg će efikasno napadati nasljeđe i ideje tradicionalističke Crne Gore i dugi, istorijski, srpski nacionalni narativ unutar nje. Preciznije — Albanci optužuju Srbe za nešto što, zapravo, rade oni sami. Takođe, crnogorski državni okvir nikada nije bio cilj, nego sredstvo za albanske predstavnike, čast prerijetkim izuzecima. Zato su 21. maja izašli na referendum. Ne da bi glasali za državu Crnu Goru, nego da bi glasali protiv državnog formata Crne Gore i Srbije, odnosno — izašli su da pruže doprinos razbijanju državno-političkih veza Crne Gore i Srbije. To je oduvijek bila samo jedna od stanica, veoma važna, možda i najvažnija, koja se nalazila na putu ’velikoalbanskog‘ nacionalizma“, decidan je Radonjić.
Za našeg sagovornika je posebno zanimljivo što takve izjave albanski predstavnici daju kao crnogorski državni funkcioneri, jer su u pitanju ministar u Vladi Crne Gore i gradonačelnik jedne crnogorske opštine.
„Nema sumnje — albanski političari su ovim pokazali jasnu nacionalnu homogenost i solidarnost prema svojim sunarodnicima, ali iako teritorijalnu autonomiju još uvek nisu tražili — demonstrirali su apsolutnu autonomiju u odnosu na zvaničnu politiku Vlade, čiji čelnici su nedavno zamolili albanske lidere da ističu i državnu zastavu Crne Gore. Čuli su i možda će prihvatiti, a možda i neće. Međutim, jedno sigurno hoće — naplatu“, zaključuje Radonjić.
