Šta su lideri nasilnih akcija dogovorili sa Amerikancima u hotelima Hong Konga

© REUTERS / AMR ABDALLAH DALSHHongkong
Hongkong - Sputnik Srbija
Pratite nas
Uprkos tome što je Keri Lam, šefica Vlade Hong Konga, objavila službeno povlačenje predloga zakona o izručenju, koji je izazvao tromesečne proteste u ovom gradu, demonstranti ne odustaju, a neki od njih tvrde da je potez vlasti stigao — prekasno.

Protesti su počeli zbog protivljenja građana predlogu zakona o ekstradiciji, ali od tada su se proširili i uključuju pozive na „nezavisnu istragu policijske brutalnosti“ i zahteve za većom demokratijom.

Zašto se ćuti o nasilju demonstranata?

Dok demonstranti i brojni zapadni mediji i političari tvrde da je policija Hong Konga primenila prekomernu silu kako bi ugušila proteste, malo je medija koji su izveštavali o stepenu agresivnosti jednog dela učesnika demonstracija, koji su palili barikade po gradu, gađali policiju kamenicama i upadali u brojne ustanove, pa i u Parlament.

Na plan da se demonstracije ne odvijaju mirno, a da se sukob sa policijom namerno izazove, ukazuje i činjenica da su neki od demonstranata na proteste dolazili opremljeni molotovljevim koktelima, iprovizovanim štitovima, gas maskama i metalnim palicama.

© AP Photo / Jae C. HongNasilni protesti u Hong Kongu - neredi na ulicama, demonstranti pale barikade i gađaju policiju ciglama.
 Šta su lideri nasilnih akcija dogovorili sa Amerikancima u hotelima Hong Konga  - Sputnik Srbija
Nasilni protesti u Hong Kongu - neredi na ulicama, demonstranti pale barikade i gađaju policiju ciglama.

Daleko od „kišobrana“

Kako za Sputnjik ocenjuje Borislav Korkodelović, spoljnopolitički komentator i odličan poznavalac prilika na Dalekom istoku, dešavanja u Hong Kongu su u velikoj suprotnosti sa veoma mirnim i civilizovanim demonstracijama, koje su u tom gradu održane 2014. godine, takozvanom „Revolucijom kišobrana“, kada je deo stanovnika Hong Konga demonstrirao protiv izbornog zakona.

„Sada postoje vrlo radikalne grupe, od kojih je jedna u okviru Politehničkog fakulteta u Hong Kongu, a koje imaju i svoje političke ciljeve. Oni su nedavno izdali saopštenje, u kome se otvoreno zalažu za otcepljenje od Kine, što je jedna od ’crvenih linija‘ za vlasti u Pekingu. Takve grupe imaju čitava skladišta, arsenale oružja, zaštitnih maski i opreme, sa kojom izlaze na ulice i nemilosrdno se sukobljavaju sa policijom. Oni se pojavljuju na tim demonstracijama i sa američkim i britanskim, kao i starim kolonijalnim zastavama Hong Konga. Iako sada neko to pokušava da pripiše mladosti i ludosti učesnika protesta, to je ipak veoma jasan znak da oni ne prihvataju Kinu kao svoju maticu, bez obzira na to što je Kina probala da u patriotskom duhu u školama u Hong Kongu promoviše objedinjavanje tog grada u okvir matice države“, objašnjava Korkodelović.

Takođe, kako navodi, treba imati na umu i da su neki od najistaknutijih studentskih lidera, koji su i lideri među demonstrantima, poput Džošue Vonga, imali otvorene kontakte i sastanke po hotelima u Hong Kongu sa šeficom političkog odeljenja američkog konzulata u Hong Kongu, o čemu svedoče brojne fotografije.

Američki adut

Hong Kong je, podseća naš sagovornik, autonomna teritorija u sastavu Narodne Republike Kine, u okviru šeme „Jedna zemlja, dva sistema“, a Sjedinjene Američke Države imaju politiku sve oštrije konfrontacije prema Pekingu i u tom smislu verovatno vide Hong Kong kao dobar adut.

„Činjenica je da se SAD i Zapad plaše uspona Kine i svega onog što može da se dogodi u međunarodnim odnosima do 2047. godine, kada treba da istekne rok trajanja tom principu ’Jedna zemlja, dva sistema‘“, kaže Korkodelović.

Sa druge strane, kako kaže, Velika Britanija, Australija i Kanada ne mogu da prežale odlazak Hong Konga iz sastava Ujedinjenog Kraljevstva, zato što je bio jedan od ključnih globalnih finansijskih centara.

Ipak, ističe Korkodelović, činjenica je da Hong Kong poslednjih četrdesetak godina ima velikih društveno-ekonomskih i političkih problema.

„Ti problemi, o kojima se malo pisalo i relativno se malo zna, a o kojima tek sada počinje da se govori, zasigurno su uticali na stepen agresivnosti jednog manjeg dela učesnika ovih demonstracija. Zato neki analitičari u Hong Kongu uočavaju dva pokreta demonstranata — jednog veoma radikalnog, koji je u manjini, i znatno većeg broja građana, koji na jedan miran način iskazuju svoje nezadovoljstvo, i to ne samo ovim zakonom koji je Keri Lem definitivno povukla, već i ukupnim stanjem u gradu“, ukazuje Korkodelović.

Ogromne socijalne razlike

Hong Kong je, kaže, jedna ogoljena, neoliberalna tržišna privreda, u kojoj vladaju ogromne socijalne razlike. To je grad sa drugim najvećim brojem milionera na svetu, iza Njujorka, a pretekao je prošle godine Njujork po broju ultra bogatih ljudi.

„Za Hong Kong se kaže da je, bez obzira na stepen razvijenosti, jedan od vodećih gradova sa visokim stepenom socijalne nejednakosti. To je već decenijama nepodnošljivo za značaj broj stanovnika, a naročito za mlade ljude. Najočigledniji primer razloga za to nezadovoljstvo, koje se sada manifestuje u žestokim napadima na policiju, javne institucije i simbole NR Kine, jeste pitanje stanovanja u Hong Kongu, jer taj grad ima najskuplji kvadratni metar u svetu, što je za veliki deo građana ogroman problem, a naročito za mlade ljude“, objašnjava Korkodelović.

Više prava nego pod Britancima

Građani Hong Konga su, kaže, nezadovoljni i obrazovnim sistemom, a prisutna je i određena nostalgija i idealizacija prošlosti i vremena britanske kolonijalne uprave, kada je Hong Kong bio u potpuno drugačijim odnosima.

„Međutim, Hong Kong sada u suštini ima veća demokratska prava i prava izbora, nego što je imao u doba kolonijalne britanske vlasti. Britanska vlast je nekada imenovala rukovodioce Hong Konga, dok sada postoji rukovodeće telo, čija je polovina sastava birana na direktnim izborima. Dakle, direktni izbori nisu postojali u vreme Britanaca, pa je ovo jedan značaj korak napred. Takođe, kriza 2008. godine žestoko je pogodila Hong Kong i pitanje je kako bi taj grad prošao u vreme globalne finansijske krize da nije bilo Kine i njene finansijske pomoći“, napominje naš sagovornik.

Korkodelović ne očekuje da će demonstracije u Hong Kongu naglo splasnuti nakon povlačenja zakona o ekstradiciji.

„Čak ne isključujem mogućnost da će protesti biti nastavljeni istim intenzitetom, a da će se radikalne grupe posebno isticati. Zato je na mirnoj većini demonstranata i na ukupnom građanstvu Hong Konga da se međusobno dogovore i da pokušaju da krenu konstruktivnim putem i putem pregovora sa gradskom upravom“, zaključuje Korkodelović za Sputnjik.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala