Crnogorska vlada dijeli stanove šakom i kapom, ali samo lojalnima

CC0 / Pixabay / Podgorica
Podgorica - Sputnik Srbija
Pratite nas
Po nalogu premijera Duška Markovića, Komisija za stambena pitanja Vlade Crne Gore objavila je nedavno spisak crnogorskih funkcionera kojima su dodijeljeni stanovi ili stambeni krediti pod povoljnim uslovima, što je izazvalo revolt velike većine crnogorskih građana.

Na listi na kojoj se nalazi 96 crnogorskih funkcionera koji su od vlade dobili stanove, prema pisanju državne „Pobjede“, na prstima jedne ruke se mogu prebrojati oni kojima je taj novac zaista bio potreban. I dok ogorčeni građani koji stanove kupuju po komercijalnim cijenama ne vide zašto bi svojim novcem izdržavali partijska uhljebljavanja, u javnosti se otvorilo i pitanje — kupuje li stanovima i kreditima Vlada Crne Gore dodatno i lojalnost institucija?

Naime, na spisku koji obuhvata funkcionere koji su od vlade dobili stan samo u protekle tri godine, nalaze se predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković (stan od 109 m2), ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić (stan od 92 m2), ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković (stan od 90 m2), ministar prosvjete Damir Šehović (stan od 89 m2), državni tužilac poznat po slučaju „državni udar“ Saša Čađenović (stan od 75 m2), specijalna tužiteljka Lidija Vukčević (75 m2), dok je, prema navodima medija, apsolutna šampionka aktuelna predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, čije je stambeno pitanje od 1999. godine do danas država rešavala čak tri puta.

Državni budžet kao buđelar za pojedince

Ono što je u tom smislu naročito problematično jeste niz primjera kada su državni funkcioneri kupovali ili dobijali po povoljnim uslovima stanove, zatim te stanove poklanjali djeci, da bi potom ponovo tražili stan od države ne bi li na taj način zbrinuli čitavu porodicu. Tako je državi budžet postao buđelar koji se koristi za gomilanje lične imovine pojedinaca na vlasti.

Nažalost, spisak državnih funkcionera koji su po dubini i širini crnogorske administracije dobili stan je toliko impozantan, da je u većini slučajeva teže sastaviti listu funkcionera koji se nisu na taj način okoristili od novca građana. Kada se tome doda da su stanove mahom dobijali sudije, tužioci, zaposleni u vojsci i policiji, raznim direktoratima, upravama i ostalim državnim tijelima, onda postaje jasno da je u pitanju sistemski pristup crnogorskih vlasti...

Ono što obične građane dodatno boli jeste okolnost da je 96 funkcionera koji su dobili stan od 2016. godine samo vrh ledenog brijega, pa je nevladina organizacija „KOD“ nedavno objavila i spisak funkcionera koji su stanove i povoljne kredite dobili u periodu 2012—2016. godine za vrijeme mandata premijera Mila Đukanovića. Kako trenutno stvari stoje, zainteresovana javnost ni približno nije u stanju da utvrdi prave razmjere nečega što mnogi nazivaju „raspodjelom državnog plijena“...

Instituciona korupcija

Sociolog Ilija Malović nema dilemu da je u Crnoj Gori u stvari na sceni institucionalna korupcija — društveno devijantna pojava gde se raspodjela društvenog bogatstva vrši uz jasnu diskriminaciju većine stanovništva, a favorizovanje ljudi koji obavljaju čelne funkcije u određenoj političkoj strukturi.

On dodaje da je taj fenomen poznat u svakom društvu, ali da je ova negativna pojava najzastupljenija u malim, visoko kontrolisanim društvima poput Crne Gore, gde vlada parohijalna ili podanička politička kultura, i dešava se tzv. „ortačka raspodjela i burazerska privatizacija“ društvene svojine i dobara.

„Crnogorsko društvo spada upravo u grupu društava gdje ne postoje nezavisne institucije i gde se vlast ne mijenja na izborima, a rođačko-kumovske veze su glavni kanal obnove kadrovskog aparata države. Dvanaest godina od osamostaljenja, Crna Gora sve više liči na kastinsko društvo ili na orijentalnu despotiju. Obistinile su se sve prognoze da će se nezavisna država Crna Gora pretvoriti u privatnu državu i posjed koji kontroliše nekoliko porodica. Današnja Crna Gora je politički plijen koji treba da obezbijedi političku i ekonomsku egzistenciju generacijama sa istog porodičnog stabla“, ocjenjuje Malović za Sputnjik.

Ovaj sociolog pojašnjava da je posledica takvog stanja fenomen da vladajuća elita na državu gleda isključivo kao na politički plijen koji se zadobio u političkoj areni, a koji se dijeli podanicima koji svakodnevno moraju da dokazuju svoju odanost, što se takođe potvrđuje i na primjeru stambene politike vlasti.

„Ovo je i legalizovan mito, pošto je jasno da se stanovi i beneficije dijele upravo onima koji su doskora bili u centru neke afere, kontroverzne sudske odluke ili korupcionaškog skandala. Ako se uzme u obzir da u Crnoj Gori nisu ni na vidiku toliko neophodne političke promjene, može se pretpostaviti da podjela stanova i nekretnina već prebogatim državnim funkcionerima neće izazvati veći politički potres. To je još jedan od devijantnih rezultata institucione korupcije. Na nesreću, građani se vremenom navikavaju na nju i nisu spremni da dignu glas protiv vlasti koja je sprovodi“, sa žaljenjem zaključuje Malović.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala