Zašto je Amazonija važna svima nama i šta je najviše nagriza (foto, video)

Pratite nas
Ogromni delovi kišne šume Amazonije gore — prema najnovijim podacima zabeleženo je više od 2.500 požara, a vatrena stihija je toliko intenzivna da se oblaci dima mogu videti iz svemira. Širenju požara, smatraju naučnici, doprinela je intenzivna poljoprivreda na ovim prostorima.

Požari u Amazoniji mogli bi da izazovu nesagledive posledice, ne samo za one koji je nazivaju domom ili za milione životinja i biljnih vrsta.

Ova kišna šuma jedan je od najvrednijih resursa koji svet ima za borbu protiv klimatskih promena.

Amazonija je najveća kišna šuma na planeti, a neretko se naziva i „plućima planete“, zbog toga što apsorbuje enormne količine ugljen-dioksida i proizvodi kiseonik.

© AP Photo / Victor R. CaivanoPožari u Amazoniji besne danima
Zašto je Amazonija važna svima nama i šta je najviše nagriza (foto, video) - Sputnik Srbija
Požari u Amazoniji besne danima

Milijarde drveća u sebi drži ugljenik koji se nagomilavao stotinama, ako ne i hiljadama godina, što usporava brzinu globalnog zagrevanja.

Poljoprivreda u Južnoj Americi takođe opstaje zbog kiše koja se proizvodi iz šume.

Kada se dogodi šumski požar, u atmosferu se emituje ugljen-dioksid, što povećava nivo ugljenika, a naučnici strahuju da ćemo uskoro dostići tačku kada ni Amazonija neće moći da prima i zadrži dovoljno ugljenika, koji će odlaziti direktno u atmosferu.

© AP Photo / Leo CorreaPožar u Amazoniji
Zašto je Amazonija važna svima nama i šta je najviše nagriza (foto, video) - Sputnik Srbija
Požar u Amazoniji

To bi moglo da dovede do klimatske katastrofe i poništi sve klimatske ciljeve koje su mnoge države postavile.

Od 1. januara do 21. avgusta ove godine zabeleženo je rekordnih 75.000 požara u šumama u Brazilu, dok je prošle godine zabeleženo 35.000 manje, preneo je Tanjug.

Prema podacima od 23. avgusta, zabeleženo je više od 2.500 požara u Amazoniji.

Poljoprivreda pomogla širenju požara

Amazoniju nagrizaju dve poljoprivredne delatnosti — uzgoj goveda i genetski modifikovane soje, čime se, smatraju naučnici, može protumačiti dramatično širenje šumskih požara u tom delu Brazila, prenosi portal Sibiz.

„Ekstenzivan uzgoj goveda je glavni uzrok krčenja amazonske prašume. Nešto više od 65 odsto amazonske krčevine danas je pod pašnjacima“, rekao je Romulo Batista, istraživač u Grinpisu.

​Brazil je najveći svetski izvoznik govedine.

Ta je zemlja u 2018. izvezla rekordnih 1,64 miliona tona tog mesa, pokazuju podaci Brazilskog klastera izvoznika mesa.

Glavna tržišta su Kina, zatim Egipat i EU, a između 1997. i 2016. izvoz govedine se udesetostručio.

Gotovo 6,5 odsto iskrčene površine koristi se za uzgoj poljoprivrednih kultura.

Brazil, koji je i dosad bio najveći svetski izvoznik soje, ispred SAD, u 2018. je izvezao rekordnih 83,6 miliona tona, ili 22,6 odsto više nego 2017. godine, objavilo je Ministarstvo privrede Brazila.

​Taj se uspeh tumači najpre apetitom Kine, najvećim potrošačem brazilske soje koja je uglavnom GMO. Zbog trgovinskog rata koji Peking i Vašington vode već gotovo godinu dana, Kina se sve više okreće Brazilu u kupovini stočne hrane.

Izvoz brazilske soje u Kinu lane je povećan za gotovo 30 odsto.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala