A za ručak — irvas! Kako se živi u ruskom kraju arktičkih pustinja i beskrajnih tajgi (foto)

© Sputnik / Olivera IkodinovićPrirodni rezervat Ergaki, jug Krasnojarskog kraja
Prirodni rezervat Ergaki, jug Krasnojarskog kraja  - Sputnik Srbija
Pratite nas
Krasnojarski kraj je najveći region Sibira i drugi najveći u Rusiji, posle Jakutije. To je kraj neverovatnih prirodnih lepota: arktičkih pustinja, beskrajnih tundri, tajgi i stepa, čistih i moćnih reka i jezera, velikih planina, skrovitih pećina i vodopada…

Teritorija regiona proteže se po dužini od tri hiljade kilometara, od Arktičkog okeana, do južnih padina planinskog lanca Altaj-Sajan, a po površini je Krasnojarski kraj 6,5 puta veći od Nemačke i četiri puta od Francuske.

„Jedinstvenost Krasnojarskog kraja se ogleda u njegovim prirodnim lepotama i ljudima. Bez lažne skromnosti ovo izjavljujem, jer smo takve komentare mnogo puta čuli od raznih ljudi, iz različitih delova sveta. Takođe, ovaj kraj je jedinstven i po gastronomiji. Sibirska kuhinja je posebna, neuporediva sa bilo čim. Ona je sačinjena od lokalnih proizvoda, kao što je, recimo, šumsko voće iz tajge“, kaže za Sputnjik Polina Gordejčuk, menadžerka Turističkog informacionog centra Krasnojarskog kraja.

Među specijalitetima su i meso losa, irvasa i crvenog jelena i razne vrste riba, kao i peljmeni, koje u svetu nazivaju „sibirskim raviolama“. 

Važno je, kako objašnjava Gordejčukova, da se, s ozbirom na oštre i hladne zime, sibirska kuhinja zasniva na jelima koja mogu da zasite.

„Jede se sve što obitava u našim krajevima i što ovde raste: borovnice, kupine… Pravi se i mors (tradicionalni ruski napitak) od brusnice, kljukve i oblepihe (sibirskih biljaka). Svo sibirsko bilje je vrlo zdravo i vrlo ukusno. Imamo mnogo različitih trava koje različito deluju na zdravlje, a lekari to preporučuju, jer zaista postoji efekat“, navodi Gordejčukova.

© Sputnik / Olivera Ikodinović Polina Gordejčuk, menadžerka Turističkog informacionog centra Krasnojarskog kraja
A za ručak — irvas! Kako se živi u ruskom kraju arktičkih pustinja i beskrajnih tajgi (foto)  - Sputnik Srbija
Polina Gordejčuk, menadžerka Turističkog informacionog centra Krasnojarskog kraja

U Krasnojarskom kraju, napominje Gordejčukova, razvijene su sve grane turizma, a poseban akcenat se stavlja i na festivalski turizam. Jedan od najposećenijih i najznačajnih festivala je „Svet Sibira“, međunarodni festival etno muzike i zanata.

„Generalno, na takve događaje dolazi ogroman broj turista. Recimo, ’Sibirska Maslenica‘ je festival na koji dolaze ljudi iz raznih regiona Rusije, ali i inostranstva. To je i moj omiljeni praznik, s obzirom da sam se ranija bavila stvaralaštvom i izvornim folklorom. Volim masleničke obrede i rituale. To je praznik kojim se u Rusiji ispraća zima i dočekuje leto, a palačinke su glavno jelo. Tada svi žitelji Sibira cele nedelje peku palačinke i svako ima svoj recept. To je veoma lep i zabavan praznik, jer se na takvim događajima svi okupljamo i pripremamo razne vrsta jela i „zalivnoje“ na različite načine (naziv u ruskoj nacionalnoj kuhinji za hladno jelo od mesa ili ribe sa prelivom od želatina). Dakle, Maslenica je veoma veseo praznik i vreme kada se gostimo i zabavljamo, a vrhunac je paljenje Maslenice, odnosno lutke od slame, što se čini u nedelju, poslednjeg dana praznika. Nakon toga počinje Veliki post“, kaže Gordejčukova.

Turistički vodič Anastasija Gorožankina i predstavnica turoperatera „Sajansko kaljco“ smatra da bi svaki čovek trebalo da doživi proslavu Nove godine u Sibiru.

© Sputnik / Olivera IkodinovićTuristički vodič Anastasija Gorožankina i predstavnica turoperatera „Sajansko kaljco“
A za ručak — irvas! Kako se živi u ruskom kraju arktičkih pustinja i beskrajnih tajgi (foto)  - Sputnik Srbija
Turistički vodič Anastasija Gorožankina i predstavnica turoperatera „Sajansko kaljco“

„Bez obzira na to što se Nova godina slavi praktično u svakoj zemlji, kod nas je taj praznik poseban, veoma živopisan. Na primer, u centru Krasnojarska se uvek pred Novu godinu otvara ’Beli vašar‘. To je prelepo mesto, gde se mogu kupiti razni sibirski proizvodi, kao što su naprimer valjenke (ruske tradicionalne čizme od valjane vune) i razni, zanimljivi ukrasi za jelke. Može se jesti šašljik (ražnjići) i piti kuvano vino. Održavaju se i razni koncerti. Novogodišnjih jelki ima puno u svim delovima grada, a prave se i gradovi od leda. Naša narodna zabava je i sankanje na planini i tada je uvek veoma veselo. Zimi se održava i festival ’Led Sibira‘, koji je takođe veoma interesantan“, kaže Gorožankina.

Gordejčukova dodaje da se u Krasnojarskom kraju, u gradu Noriljsk, koji se nalazi u okviru Arktičkog kruga, održava i festival „Plešući led“.

„On se održava početkom juna, kada led počinje da puca, da se topi, pa ’plovi‘ po Jeniseju. To stvara određeni efekat, a ljudi se okupljaju na obali i posmatraju te neverovatne prizore“, kaže sagovornica Sputnjika.

Sa druge strane, Gorožankina kaže da bi u Sibiru trebalo doživeti i pravoslavni praznik Bogojavljenje, kada hiljade građana ulazi u smrznute reke i jezera.

© Sputnik / Olivera IkodinovićPrirodni rezervat Ergaki, jug Krasnojarskog kraja
A za ručak — irvas! Kako se živi u ruskom kraju arktičkih pustinja i beskrajnih tajgi (foto)  - Sputnik Srbija
Prirodni rezervat Ergaki, jug Krasnojarskog kraja

„Na ovaj praznik prave se ’prorubi‘ na reci, odnosno otvori na ledu, da bi ljudi uranjali u vodu. To je veoma zanimljivo i strancima. U to vreme mi je u gostima bila drugarica Francuskinja i ona je rešila da to iskusi. Možete li da zamislite kako to izgleda — napolju je jako hladno, a reka je ledena. Krv jurne, pa joj je koža celo veče bila crvena posle toga, ali njoj se to veoma svidelo. Ja sam Sibirka, ovde živim od rođenja i nikada to nisam probala; nisam se usudila, ali ona je to uradila“.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala