Kako je „putinizam“ inficirao svet? (video)

© Sputnik / Sergeй Guneev / Uđi u bazu fotografijaVladimir Putin
Vladimir Putin - Sputnik Srbija
Pratite nas
„Zapadna liberalna ideologija je prevaziđena“, tvrdio je predsednik Rusije Vladimir Putin u nedavnom intervjuu za „Fajnenšel tajms“, čiji su ga novinari kasnije opisali kao „čoveka koji je uveren da je Rusija ponovo na velikoj sceni i da ima istoriju na svojoj strani“. I to uprkos nastojanjima liberalnog Zapada da ga izoluje.

I ne samo da u izolaciji Rusije i njenog predsednika Zapad nije uspeo, a to primećuje i „Fajnenšel tajms“, iako time baš i nije zadovoljan, već naprotiv, kazao je tada Putin — „sada su zapadni liberali došli u poziciju da više ne mogu jednostavno da diktiraju ostalima, kao što su to pokušavali da učine tokom poslednjih decenija“.

Štaviše — „moderna istorija više nije na strani zapadnog liberalizma“, priznaće ovim povodom i portal „Blumberg“.

A „neočekivanu rolu“ zagovornika globalizacije od Zapada sada preuzimaju Putin i „njegov sve bliži saveznik, predsednik Kine Si Đinping“, ukazuje dalje „Fajnenšel tajms“.

Pri čemu je, na samom Zapadu, liberalna ideja dospela u egzistencijalnu krizu — „nadživela je svoju svrhu“ — zato što je, obrazlaže ruski predsednik — „došla u konflikt sa interesima preovlađujuće većine stanovništva“, koja je „nezadovoljna imigracijom, multikulturalizmom i promocijom sekularnih vrednosti, nauštrb religije“.

„Zar smo zaboravili da svi živimo u svetu zasnovanom na biblijskim vrednostima?“, citira „Fajnenšel tajms“ predsednika Rusije koji, navodi se dalje — „odbacuje tvrdnju Karla Marksa da je religija opijum za mase“.

Istovremeno je Putin kritičan i prema prekomernoj promociji LGBT prava.

„Neka žive kako žele, neka svi budu srećni“, kaže Putin, „ali ne sme da se dozvoli da to bude nauštrb kulture, tradicija i tradicionalnih porodičnih vrednosti miliona ljudi koji čine srž populacije“.

Da li se, zaista, liberalna ideologija Zapada nalazi na izdisaju, i šta je dovelo do toga? Kakve posledice to izaziva po ostatak sveta? Nalazimo li se u svojevrsnom ideološkom vakuumu, i postoji li realna alternativa zapadnom liberalizmu?

O kakvom strahu je reč

O ovim su pitanjima u „Novom Sputnjik poretku“ razgovarali novinar i sociolog Slobodan Reljić i politički filozof Dragoljub Kojčić.

Tvrdnja ruskog predsednika o prevaziđenosti zapadne liberalne ideje na Zapadu je izazvala jako mnogo pažnje, ukazuje Slobodan Reljić, pre svega zbog „same arogancije Zapada, koji nikome ne dozvoljava da o njemu govori na način na koji je sam govorio o drugima — kao prilikom pada komunizma, na primer“.

Pratnja Vladimira Putina - Sputnik Srbija
Kako se Putin promenio tokom dve decenije na vlasti (foto)

Iako je, kako ocenjuje Reljić — „Putin čak i relativno blag prema liberalizmu, koji je praktično poništio sve svoje vrednosti“, Putinove reči su, osim medijske pažnje, izazvale i pravu provalu besa i uvreda.

Karakterističan je komentar „Obzervera“: „Maske su konačno pale. ’Putinizam‘ inficira ostale svetske lidere. Moramo da mu se suprotstavimo.“

„Njegov pogled na svet je uvrnut i ozlojeđen i (ovo je) zaista preteće, subverzivno lice ’putinizma‘“, navodi nedeljno izdanje „Gardijana“ i kritikuje sve „apologete“ ruskog predsednika, jer je „kolaboracija sa brojnim licima modernog fašizma odvratna, kao što je oduvek i bila“.

„Ove negativne reakcije govore o strahu od dolaska teorijske revizije naše stvarnosti“, objašnjava Dragoljub Kojčić.

„Jer, na dnevnom redu nije samo pojam politike kao trenutnog odnosa faktičkih sila, već suštinski, konceptualni odnos prema razumevanju vremena u kome živimo“, zaključuje naš sagovornik.

Kojčić podseća da je svojevremeno Lešek Kolakovski pisao da u svojoj terminalnoj fazi „marksizam ništa nije mogao da objasni, niti da promeni, niti da predvidi, prema tome, više nema razloga da postoji. Današnji neoliberalizam je dospeo upravo u tu fazu. Tim pre što i uspon novih sila, kako političkih tako i ekonomskih i kulturnih, pokazuje da zapadnim liberalizmom više ne može da se obuhvati čitav svet.“

© Sputnik / Grigoriй Sыsoev / Uđi u bazu fotografijaPredsednik Rusije Vladimir Putin
Kako je „putinizam“ inficirao svet? (video)  - Sputnik Srbija
Predsednik Rusije Vladimir Putin

I to se stidljivo i priznaje, pa tako londonski „Independent“ ovim povodom konstatuje: „Koliko god da su iznervirani predsednikovim komentarima, zapadni liberali teško mogu da odbace znake opadanja na koje opsesivno ukazuju ruski lideri i mediji.“

U šta su se pretvorile liberalne demokratije

Slobodan Reljić ukazuje na simptome tog opadanja:

„Oko američkog Kongresa postoji 9000 lobista. U Briselu još i više. To pokazuje da se zakoni, koji se navodno donose u ime naroda, zapravo nemaju nikakve veze sa interesima građana. Ili upotreba vojske — ovaj državno-narodni resurs koristi se za ostvarivanje ciljeva jednog malog dela stanovništva. A za najviše ljudsko pravo proglašena je — sodomija. Jednostavno, iz liberalizma više ne može da proistekne ni jedna ideja, u njega više ne veruju ni oni koji o njemu govore, a kamoli oni koji to slušaju.“

Bivši predsednik Ruske Federacije Boris Jeljcin sa čašicom votke - Sputnik Srbija
Dan kada je Jeljcin izabrao Putina za naslednika (video)

Ovakvom stanju je naročito doprinela ekonomija, sugeriše „Bi-Bi-Si“, citirajući profesora međunarodnih odnosa na Londonskoj školi ekonomije Majkla Koksa: „Jasno je da se ona vrsta liberalnog poretka koju smo imali do 2008. godine nalazi u nevolji.“ Svetska finansijska kriza bila je „glavna tačka preokreta“, a činjenica da je „tržištima dozvoljeno da određuju sve“ donela je i „šira pitanja o identitetu i kulturi, jer su ljudi osetili da njihova zemlja više ne pripada njima“.

Slično će i „Blumberg“, koji ukazuje da je problem u „neo-liberalizmu“, kao „liberalizmu koga ne zanima opšte dobro“, a na tom tragu i francuski filozof Alan de Benoa ukazuje da su se „liberalne demokratije gotovo svuda transformisale u finansijske oligarhije odsečene od naroda“, te da „u liberalnim demokratijama nacije i narodi više nemaju sredstava za odbranu svojih interesa“.

„Od Adama Smita“, objašnjava Dragoljub Kojčić, „liberalne ideje Džona Loka i Džona Stjuarta Mila o pravu pojedinca da slobodno izrazi svoju misao prebacuju se na tlo ekonomije — govori se o pravu na sticanje — i time zapravo dolazi do falsifikovanja ideje liberalizma i njegove postepene mutacije u neoliberalizam, čiji proizvod jeste današnje stanje u kome mali broj pojedinaca poseduje najveći deo društvenih resursa.“

A pritom je, „padom Sovjetskog Saveza, nestala i dotadašnja potreba neoliberalnih zapadnih društava da vode računa o interesima radničke klase“, dodaje Slobodan Reljić.

Posle „kraja istorije“

Samo tridesetak godina kasnije, nakon što je trijumfalno objavljen „kraj istorije“, situacija se pak toliko promenila da „Independent“ navodi i da „liberalni Zapad zaista treba da se zabrine, jer Putin otvoreno pokušava da okupi konzervativne svetske sile“, među kojima su „Kina, Indija, Turska, pa čak i Japan“, zemlje koje „dele dugu tradiciju dubokog nepoverenja prema zapadnom liberalizmu. Vide ga kao uvoz iz inostranstva, više-manje nametnut silom“. A Putin želi da uspostavi „novi konzervativni svetski poredak“, koji znači „stabilnost i red“.

„Podizanje Evroazije je zapravo znak slabosti Zapada. I to su procesi koji nisu reverzibilni. Zapad je potrošio sve svoje ideje, a svetom se vlada idejama. Otuda je i strah od ’putinizma‘ zapravo potpuno opravdan“, smatra Slobodan Reljić.

Za razliku od „ideologija ’posesivnog individualizma‘“, primećuje Dragoljub Kojčić, „ovo nije agresivni, konkvistadorski, osvajački koncept sveta. To je jedan stari-novi pogled na svet, hegelijanska sinteza starog sveta, koji je najbolje bio oličen u Svetom pismu, i novog liberalnog sistema, koji mu je antiteza, a završio se u potpunom teorijskom besmislu. Ako bi ovaj koncept trijumfovao u svetu, iako to ne može da bude naglo, već i zato što je on evolutivne, a ne revolucionarne prirode, došli bismo na prag jednog novog civilizacijskog horizonta u kome će za svakoga biti mesta i koga niko ne treba da se plaši. Već, naprotiv, da ga dočeka kao krajnje humanističko rešenje.“

„Putin jeste alternativa dosadašnjem sistemu, on predstavlja simbol uvođenja jednog novog sistema... Vizija tog novog sistema vidi se i na praktičnom političkom nivou, na kome Vladimir Putin i Si Đinping, nudeći saradnju, ne iskazuju nameru da nameću svoje sisteme vrednosti, kao što je to činio Zapad, već svakom društvu ostavljaju da sebe organizuje onako kako želi. A to je već revolucionarna promena u odnosu na zapadni pristup“, zaključuje Slobodan Reljić.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala