Rođačke, kumovske i bratske veze najčešće su ključni kriterijum prilikom prijema novajlija u razna državna ministarstva, agencije, uprave, a kada je riječ o sudstvu i tužilaštvu — zaposleni su često članovi najuže ili nešto šire porodice.
Građani Crne Gore do sada su gotovo oguglali na novinarske tekstove o naširoko rasprostranjenom nepotizmu u državnom aparatu. Jedan od najsvježijih primjera bio je prije neki dan, kada su „Vijesti“ prenijele da u crnogorskom Zavodu za meteorologiju rade „supruga jednog, a kćerka drugog pomoćnika direktora", te da su zaposlene i „kćerke jedne načelnice i tehničke sekretarice“.
Šampion nepotizma
Dnevnik „Dan“ je prije dvije godine pisao o tome kako su djeca i supružnici sudija najviših sudskih instanci posao našli upravo u sudstvu, odnosno, da je „šesnaest najbližih srodnika sudija Vrhovnog, Višeg i Ustavnog suda zaposleno u sudovima“, dok „Vijesti“ izvještavaju da su 2015. godine u Privrednom sudu takođe zaposleni bili većinom članovi porodica sudija viših sudskih instanci...
Na konkursu 2018. godine za deset sudijskih mjesta u Osnovnim sudovima, javilo se devetoro kandidata koji su članovi porodica ili koji su djeca sadašnjih ili bivših nosilaca sudskih funkcija. Treba li posebno naglasiti — ako vam je ujak ili stric sudija Vrhovnog suda, bivši ministar pravde, ili ste, pak, ćerka specijalne tužiteljke — vaše šanse na konkursu, pored ostalih smrtnika, drastično rastu.
Institucija koja ipak, čini se, budi najveće interesovanje djece i rođaka visokih funkcionera ili ljudi bliskih vladajućoj partiji je — Centralna banka Crne Gore (CBCG). CBCG mnogi, zapravo, smatraju šampionom nepotizma u zemlji.
Naravno, radi se o instituciji od izuzetnog državnog značaja, koja sama po sebi zahtijeva profesionalce na poslu i osobe sa ogromnim ličnim integritetom. Možda je zato i postala institucija u kojoj se najviše zapošljavaju djeca i rođaci državnih funkcionera i osoba bliskih vrhu vlasti.
Prema navodima medija — u CBCG rade dvije ćerke bivšeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, kćerka premijera Duška Markovića, sestrić guvernera Centralne banke Radoja Žugića, snaha savjetnika predsjednika Crne Gore Milana Roćena, kćerka bivše savjetnice premijera Vinke Jovović, dok je na toj funkciji bio Đukanović, brataničina bivšeg direktora CBCG Radoice Luburića, sin bivšeg poslanika DPS-a Zorana Jelića, te kćerka bivšeg gradonačelnika Podgorice Miga Stijepovića, poznatog po aferi „Koverta“...
Sve su svemu — čini se da za zaposlenjem u Centralnoj banci vlada prava jagma u najvišim krugovima, a od nepotizma i partijskog zapošljavanja nisu pošteđene ni bezbjednosne i obavještajne strukture, pa se djeca najviših funkcionera planski raspoređuju i u Vojnoobavještajnoj službi i ANB-u...
Kastinsko društvo
Naravno, sve se uvijek obavlja „na osnovu važećih zakonskih procedura i javnih oglasa“, ali kada se podvuče crta, nameće se zaključak da je nepotizam postao zapravo način života u Crnoj Gori, te da je on sistemski ukorijenjen u biće ovdašnjeg crnogorskog društva. Takođe, mnogi smatraju da je u Crnoj Gori itekako vidljiv proces u kom se funkcije i položaji prenose sa koljena na koljeno, pa i ne čudi da oni koji ne pripadaju tom privilegovanom krugu sve više napuštaju zemlju, što CG čini državom sa najvećim odlivom stanovništva na Balkanu.
Sociolog Ilija Malović je mišljenja da, poslije dvanaest godina od osamostaljenja, a trideset od dolaska DPS-a na vlast, Crna Gora više liči na kastinsko društvo nego na demokratsku državu koja teži evropskim standardima. On ističe da su se obistinile sve prognoze — da će se nezavisna Crna Gora pretvoriti u privatnu državu, odnosno, posjed koji kontroliše nekoliko porodica.
„Trenutno, u samom vrhu svih društvenih podsistema — ekonomskom, političkom i kulturnom, nalaze se članovi privilegovane elite, koja je između sebe snažno porodično i kumovski uvezana. To su pripadnici samog vrha vladajuće partije, njihova djeca, unuci i rođaci, koji čine poseban društveni sloj, kojem ostatak stanovništva nema pristup. Izdvajanjem Crne Gore iz državne zajednice SCG ova grupa dobija siguran politički azil i ekonomski okvir za bogaćenje. Današnja Crna Gora je njihov projekat, njihova država, oni su u njoj sve i najmoćniji“, kaže Malović za Sputnjik.
Ovaj sociolog dodaje da je Crna Gora danas sjajan primjer za sociološki zakon, koji kaže — da je elita društvena grupa koja teži samoobnavljanju.
„Teži se formiranju društvene piramide na čijem će vrhu u budućnosti biti iste porodice, odnosno djeca koja će naslijediti očeve, a osnovna kvalifikacija potrebna za upražnjavanje određene pozicije biće mjesto na porodičnom stablu. Na žalost, nepotizam je toliko raširen u ovom malom i kontrolisanom društvu, da se više niko ni ne buni protiv takvog stanja. Na jednoj strani društvene strukture je rođačka privilegovana kasta, a na drugoj obespravljena masa građana, kojoj su nedostupni društveni resursi kao što su kvalitetna radna mjesta ili obrazovanje vrijedno društvene pažnje“, objašnjava Malović.
Vrednosti crnogorske elite
„Ovakvo stanje naročito je štetno ako se zna da elita prihvata i nameće određene vrijednosti toliko da one postaju vladajuće u datoj zajednici, te da elita u društvu često vrši funkciju garanta i čuvara sistema vrijednosti koje određeno društvo reprodukuje“, dodaje naš sagovornik
„Vrijednosti koje zastupa crnogorska elita su — nepotizam, društveno nasilje, blagonaklon stav prema političkom ekstremizmu, šovinizam, materijalizam i pohlepa. Vremenom, ove vrijednosti postaju sveprožimajuće i sveprisutne u cijelom društvu. Primjetno je da se kao opravdanje za ovakvo stanje koristi šovinizam i podjela na patriote i izdajnike, pa se pripadnici vladajuće grupe samoodređuju kao domoljubi i čuvari crnogorske nezavisnosti. Naravno, u realnosti, ove ljude zanima samo lično bogaćenje i održavanje sistema u kojem će njihovi naslednici nagomilavati, od građana oduzeta, društvena dobra“, obrazlaže Malović.
Sagovornik Sputnjika primjećuje i da crnogorski vlastodršci naročito nastoje da uguše svako organizovano javno mišljenje i organizovan klasni pokret koji bi imao za cilj promjenu postojećeg stanja.
„Uspjeli su da zatvore skoro svaki kanal društvene pokretljivosti za one koji ne pripadaju vladajućoj partiji i da običnim građanima daju izbor — ili ćete prihvatiti postojeće stanje ili emigrirajte iz Crne Gore. Ovo je jedan od osnovnih razloga zbog kojih se više od šezdeset hiljada mladih i obrazovanih ljudi iselilo iz ove države, od dobijanja nezavisnosti. Kvalitetni i ambiciozni ne pristaju da ostanu u zemlji bez kanala socijalne mobilnosti“, jasan je Malović.
Na kraju razgovora za naš Sputnik, ovaj sociolog je naročito ukazao i na fenomen sve vidljiviji kod druge i treće generacije crnogorskih vlastodržaca, odnosno, kod potomstva partijskih i državnih funkcionera, koji su nakon 30 godina vlasti jedne partije stasali u ambijentu u kojem su im od rođenja omogućene brojne bahatosti i privilegije.
U tom smislu, po ocjeni Malovića, crnogorsku rođačku kastu na vlasti danas posebno karakteriše aristokratski elitizam, koji sa sobom nosi potpuno odsustvo solidarnosti i empatije prema siromašnijim društvenim slojevima.
„Nisu rijetki slučajevi u kojima se podmladak crnogorske elite hvali svojim bogatstvom, vezama, uticajem i nasleđem, otvoreno izražavajući prezir prema običnom građaninu Crne Gore. Ovi potonji se nazivaju pogrdnim imenima i tretiraju se kao manje vrijedni i nedostojni. Crnogorski mediji i društvene mreže su, nažalost, prepune ovakvih primjera“, zaključuje Malović.
