Šta nagoni Slovence da osuđuju Oluju?

© Foto : D.I.C. VeritasPosledice akcije „Oluja“
Posledice akcije „Oluja“ - Sputnik Srbija
Pratite nas
Motivi zbog kojih dva slovenačka lista, bliska Vladi, oštro kritikuju Hrvatsku zbog njenog odnosa prema svojim građanima srpske nacionalnosti, i to baš na godišnjicu „Oluje“, leže u nerazrešenim slovenačko-hrvatskim sporovima i u odnosima unutar EU.

Kada u Srbiju iz inostranstva, a pogotovo iz bližeg okruženja, stigne vest da je neki medij, na dan kada se u Hrvatskoj obeležava godišnjica „Oluje“, kritikovao odnos Hrvatske prema prognanim Srbima i kršenje ljudskih prava Srba koji su ostali u Hrvatskoj, to izaziva u najmanju ruku — iznenađenje.
Tako je i sa vešću o pravom malom medijskom ratu koji su započeli kolumnisti slovenačkih listova „Delo“ i „Večer“ svojim komentarima o položaju izbeglih Srba iz Hrvatske i o kršenju ljudskih prava preostalih Srba u toj državi.
Pomenuti slovenački mediji naveli su da „’Oluja‘ nije bila čista kao suza“ i da se prava Srba i dalje krše. Na to je odgovorio hrvatski „Večernji list“, optuživši komentatore slovenačkih listova za ksenofobiju.
U Sloveniji, kako saznajemo, nema reakcija na pisanje „Večernjeg lista“, ali ako uzmemo u obzir da su zaratili listovi koji su, prema rečima glavnog urednika slovenačkog portala „Insajder.kom“ Igora Mekine, bliski Vladama dve zemlje, ne možemo da se ne zapitamo — da li tekstovi objavljeni u njima odražavaju probleme između dve Vlade.

„Ti mediji, koji su tako kritično pisali o Hrvatskoj su, zapravo, blizu Vladinim pozicijama. Nisu to državni listovi, ali su povezani sa bankarima koji imaju dosta jake veze sa vlašću“, kaže Mekina.

Mekina motive slovenačkih kolumnista da napišu tekstove u kojima oštro kritikuju odnos hrvatske Vlade prema Srbima u Hrvatskoj vidi u nerazrešenim problemima između Hrvatske i Slovenije (spor oko granice i status nuklearne elektrane „Krško“) koji su ostatak nasleđa raspada Jugoslavije, kao i u odnosima unutar EU.

„Godine 1991. i u periodu posle toga, Slovenija se osećala ugroženo od Srbije, odnosno od Savezne republike Jugoslavije. Posle toga to je, na neki način, zaboravljeno, Slovenija i Srbija se više ne graniče i ono što je ostalo kao problem, kao nasledstvo raspada (Jugoslavije) su problemi sa Hrvatskom. I ti problemi iz godine u godinu su sve dublji, odnosno — nisu razrešeni ni do danas“, objašnjava Mekina.

Sa druge strane, komentari su i reakcija na reči nove predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koja je izjavila da Hrvatska treba da bude primer Sloveniji. Tako kolumnista „Dela“ kaže da Hrvatska ne može u svemu da bude primer svome susedu i navodi probleme Srba iz Hrvatske.
Kolumnista „Večeri“ Boris Jaušovec, prema Mekininim rečima, ima nešto više osećaja za izbeglice iz Hrvatske i za njihova prava, ali i on navodi da se rat između „četnika i ustaša“ još uvek vodi na simbolički način. Upravo taj deo njegovog komentara može da se posmatra kao deo slovenačke zvanične politike, koja na južne susede gleda na podjednak način.

„Mislim da to osećanje nije potpuno isto, ne može da se kaže — Srbi i Hrvati su isti, ali Jaušovec, recimo, kaže da se Srbija na sličan način odnosi prema kosovskom problemu ili prema problemu Bosne, kao Hrvatska prema problemu prognanih Srba. Mada ja mislim da to nije isto“, objašnjava Mekina.

Prema njegovom mišljenju, političkih posledica zbog prepucavanja slovenačkih i hrvatskih medija neće biti, ali nerešeni problemi i dalje će tištiti odnose dve zemlje.

„Ne treba zaboraviti da i premijer Šarec dosta kritički gleda na Hrvatsku i na njihovu politiku, da ima savetnika za nacionalnu bezbednost, koji je dosta kritičan prema Hrvatskoj, tako da će tu i dalje ostati trzavice i to će, ne znam tačno kako, voditi do nekih problema u predstojećim godinama“, smatra Mekina.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala