Pompeov pacifički pohod protiv Kine

© AP Photo / Brendan SmialowskiMajk Pompeo
Majk Pompeo - Sputnik Srbija
Pratite nas
Na putovanju koje je već nazvano „istorijskim“, američki državni sekretar Majk Pompeo posetio je Ponpej, glavno ostrvo federativne države Mikronezije. On je izrazio strah zbog uticaja Kine na ovo područje i pozvao ostrvske zemlje da produže protektoratske ugovore sa Vašingtonom.

Da bi pokazao interesovanje Vašingtona za pacifičke saveznike, Pompeo je postao prvi američki državni sekretar koji je posetio Mikroneziju. Na susretu sa čelnicima Saveznih Država Mikronezije, Maršalskih Ostrva i Palaua nazvao ih je „velikim uporištima slobode“ i pozvao da se uporede sa SAD, a ne sa Kinom koja se bori za prevlast nad Tihim okeanom.

„Znamo da Kina želi da se uključi u ovaj region i utiče na njega“, rekao je Pompeo dodajući da sporazumi slobodnog udruživanja, koja tri arhipelaga imaju sa Vašingtonom, „održavaju demokratiju u kontekstu kineskih napora za preuređenjem Tihog okeana“.

Do posete je došlo u jeku carinskog, ali i pomorskog hladnog rata između SAD i Kine u Južnom kineskom moru.

Iako Maršalsko Ostrvo, Mikronezija i Palau nemaju puno stanovnika, protežu se preko ogromnog okeanskog prostranstva između Australije i Havaja, predstavljajući stratešku vezu između SAD i njegovih saveznika s druge strane Tihog okeana.

Ostrva su postala gorko bojno polje velikih sila tokom Drugog svetskog rata, kada su ih SAD usmerile u kampanju „ostrvskih skokova“ protiv carskog Japana. Sva tri arhipelaga u to su vreme bili japanski posed i mesto najžešćih bitaka tokom 1944. godine.

Nakon rata, SAD su raselile hiljade stanovnika Maršalskih Ostrva kako bi vršile probe atomske bombe na atolima Bikini i Enevetak do 1958. godine, a posledice se osećaju i danas.

Bilo je potrebno skoro pet decenija da se SAD odreknu „starateljstva“ na svim ostrvima, a Palau je formalno ratifikovao Sporazum o slobodnom udruživanju (CFA) sa Vašingtonom 1994. Mikronezija i Maršali su to već učinili 1986. Prema odredbama CFA, tri zemlje se oslanjaju na SAD zbog ekonomske, bezbednosne i odbrambene politike.

Sporazumi ističu 2024. godine, pa je očigledno da Pompeova poseta ima za cilj pokretanje razgovora o njihovom obnavljanju. Očigledno su i izjave o kineskoj „pretnji“ deo pregovaračkog procesa.

„Zločin“ Pekinga je u tome što se usudio da daje razvojne kredite teritorijama koje Vašington smatra svojom sferom uticaja. Čini se da Vašington Kinu smatra istom kao i Japan 40-ih godina, vidi je kao azijsku silu čije jačanje ne može tolerisati.

„Očigledna i glavna nevolja sa ovom paradigmom je da Kina nije agresivna imperijalna sila, kao što je Japan mogao biti. Štaviše, bila je jedna od prvih žrtava carskog Japana i tu činjenicu nije ni oprostila, a ni zaboravila. Bespotrebnim ubrizgavanjem zastrašivanja u vezi s Kinom u odnose sa dugoročnim pacifičkim protektoratima, Pompeo je možda samo pogoršao tekući američki spor sa Pekingom“, ocenjuju analitičari.

Inače, lidere ovih „rajskih ostrva“ pre nekoliko meseci američki predsednik Donald Tramp ugostio je u Beloj kući.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala