Da li je Kina „pojela“ Hongkong

© AP PhotoSukobi demonstranata u Hongkongu
Sukobi demonstranata u Hongkongu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Stanovnici Hongkonga se plaše da su izgubili status zone za ulazak globalnih kompanija na kinesko tržište.

Hongkong je zapljusnuo novi talas demonstracija nakon poziva opozicije na sveopšti štrajk. Demonstranti su paralisali saobraćaj, na mnogim putevima i tunelima postavljene su barikade. Na protestu su se prvi put pojavile i američke zastave, dok su kineske bacane u more. Policija je morala više puta da upotrebi suzavac kako bi rasterala okupljene.

Portparolka Ministarstva inostranih poslova Kine Hua Čunjing povezala je proteste sa izjavom državnog sekretara SAD Majka Pompea da su protesti „racionalni“.
„Što se tiče tih izjava gospodina Pompea, očigledno se on još nije navikao na svoju funkciju. Bojim se da i dalje misli da radi u CIA. Možda on smatra nedavno nasilje u Hongkongu racionalnim, jer svi verovatno znaju da su ga izazvale SAD“, izjavila je Hua Čunjing.

© AP Photo / Kin CheungDemonstrant u Hongkongu s američkom zastavom
Da li je Kina „pojela“ Hongkong - Sputnik Srbija
Demonstrant u Hongkongu s američkom zastavom

Sve je počelo u junu nezadovoljstvom stanovnika zakonom o ekstradiciji, kojim bi se osumnjičeni iz Hongkonga mogli izručivati centralnoj Kini. Zakon je povučen, a šefica administracije grada Keri Lam javno se izvinila za nastalu situaciju. Međutim, na ovom se nije zaustavilo.

Aleksandar Gabujev iz moskovskog centra Karnegi smatra da ni demonstranti ne znaju tačno šta žele.

„U pitanju je raznolika masa bez jasne strategije šta im je realan cilj, jer su svi kratkoročni zahtevi već ispunjeni (zakon o ekstradiciji je stavljen u fioku, Keri Lam, šefica administracije Hongkonga se izvinila). Dalji zahtevi su ili ostavka Keri Lam ili radikalizacija zbog ’nasilnog ponašanja policije protiv demonstranata‘“, navodi Gabujev.

Međutim, Lamova je već saopštila da neće podnositi ostavku i da joj sve ovo liči na revoluciju.

Hongkong više nije raj

Ruski ekspert vidi u protestima i socijalni aspekt. Iako često čitamo u medijima da je Hongkong mesto gde živi najveći broj milionera na svetu, život običnih ljudi nije lak. Mnogo toga se promenilo od 1997. godine, kad je ovaj grad ušao u sastav Kine.

„Standard stanovnika Hongkonga opada, jer dolaze ljudi iz ostalih delova Kine. Na primer, deca bogatih činovnika kupuju nekretnine, povećavajući cene na tržištu. Hongkong je dugo bio odskočna daska i vrata Kine za globalne kompanije, dok sada te iste kompanije direktno posluju sa Kinom. Nije im potrebno posredništvo Hongkonga. I omladina sve teže nalazi posao i nemaju perspektivu kao što su imali njihovi roditelji. To izaziva i socijalni protest koji se pakuje u političku formu“, naveo je Gabujev.

Britansko nasleđe

Deo parola demonstranata je da oni „ne žele da postanu kao ostali deo Kine“, ali nema ni govora o tome da oni žele nezavisnost.

„Hongkong je dugo bio pod britanskom upravom. 1980-ih godina, kada je postalo jasno da će morati da ga vrate Kini, Britanci su maksimalno počeli da šire polje za građanske slobode. Nakon što je Hongkong bio predat Kini i dalje su važile veće slobode u poređenju sa ostalim delovima Kine. Na primer, tamo nisu zabranjeni sajtovi koji su zabranjeni u Kini: možete normalno da koristite Gugl, Fejsbuk, Tviter itd. Tamo je legalizovana opozicija, verski pokret ’Falung gong‘, koji su zabranjeni u Kini. Tamo je maksimalna, koliko je to moguće, unutrašnja sloboda, dok Kina više pažnje posvećuje spoljnoj politici“, rekao je ruski ekspert.

Sistem je dosta liberalan, sa širokom unutrašnjom demokratijom i ozbiljnim političkim snagama koje su orijentisane na Peking — adminstracija Hongkonga i krupni biznis koji posluje sa ostalim delom Kine.

„Hongkong sve više potpada pod uticaj Pekinga: i ekonomski, doseljavanjem Kineza i usvajanjem nekih elemenata zakona“, zaključio je Gabujev.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala