Sa svakom jabukom pojedemo 100 miliona bakterija

CC0 / Pixabay / Jabuka, peti izvozni proizvod srpske poljoprivrede
Jabuka, peti izvozni proizvod srpske poljoprivrede - Sputnik Srbija
Pratite nas
One potiču još iz kamenog doba, tačno se zna i odakle, a najnovije otkriće donosi i dobru vest za bakteriofobe.

Sveže jabuke, pa još ako nisu tretirane pesticidima, izvor su vitamina, minerala, donose mnogo koristi ljudskom organizmu i po tome se ubrajaju među šampione korisnosti među voćem. Jedno od čudesnih svojstava jabuka jeste i to da jedan plod u sebi nosi svu silu bakterija, reda veličine 100 miliona.

Kako treba jesti jabuku

U članku iz naučnog žurnala „Frontirs in mikrobiolodži“ troje istraživača sa Instituta za biotehnologije životne sredine iz Graca izračunali su koliko bakterija unesemo u organizam kad pojedemo jednu jabuku. Koliko je taj broj spektakularan ilustruje činjenica da prosečan čovek u svom organizmu ima oko 100 milijardi mikroorganizama, neophodnih za normalno funkcionisanje naših tela.

Dobra vest za bakteriofobe jeste to što su dominantne bakterije redom korisne za čoveka: proteobacteria (80 odsto), bacteroidetes (9 odsto), actinobacteria (5 odsto) i firmicutes (3 odsto). Istraživači su otkrili i to da postoje razlike u svojstvima između onih jabuka koje su uzgojene konvencionalno (najprostije rečeno to su jabuke koje rastu na stablu u dvorištu pod kišom i suncem), i onih u ekstenzivnom ili organskom uzgoju.

CC0 / Pixabay / Od novembra kreće izvoz srpske jabuke u Kinu
Sa svakom jabukom pojedemo 100 miliona bakterija - Sputnik Srbija
Od novembra kreće izvoz srpske jabuke u Kinu

Troje istraživača iz Graca utvrdilo je da se najviše korisnih bakterija u jabukama nalazi u središnjem delu ploda. Njihova je procena da oni konzumenti koji jedu samo koru i plašt, „meso“ jabuke, a izrazito paze da ne zagrizu središnji deo, u organizam unose samo jednu desetinu korisnih bakterija.

Koliku ulogu u zdravlju čoveka ima zdrav sistem organa za varenje s dobrom crevnom florom pokazuju najnovija istraživanja određenih bolesti, čak i nekih poput Alchajmerove, prema kojima se čini da postoji direktna veza između stanja organa za varenje i nekih vrlo nezgodnih oboljenja.

Šta bitno razliku domaće od „industrijskih“ jabuka

Crevnu floru čine bakterije, gljive, što je kod zdravog čoveka dobra vest, i virusi, što baš i nije najsrećnije, ali ne predstavlja problem kod osoba koje imaju uravnoteženu crevnu floru. Kuvanjem ili drugim termičkim obrađivanjem hrane to korisno svojstvo voća i povrća se poništava, prenosi hrvatski portal „Ekspres“.

A koliko je tačno korisniji plod jabuke iz prirodnog, takozvanog biološkog uzgoja u odnosu na plodove iz intenzivnog uzgoja?

CC0 / Pixabay / Jabuke su sastojak mnogih poslastica
Sa svakom jabukom pojedemo 100 miliona bakterija - Sputnik Srbija
Jabuke su sastojak mnogih poslastica

U nekim posmatranim slučajevima razlika je iznosila čak i nekoliko puta više čoveku korisnih i neophodnih bakterija kod organski uzgojenog voća u odnosu na ono uzgojeno na velikim gazdinstvima. U tako prirodno uzgojenim jabukama naučnici su pronašli i puno više lactobacillusa, bakterije koja je inače glavni razlog zašto ljudi po gradovima posežu za probiotičkim jogurtima kako bi održavali probavu normalnom.

Dalje, u svežim jabukama, odnosno u onima koje su relativno brzo sa stabla stigle konzumentu na meni, stoji dalje u istraživanju, utvrđeno je i bitno manje bakterija shigella, mikroorganizma koji u slučaju razvoja u crevima u velikim koncentracijama, izaziva vrlo nezgodan proliv. A kod jabuka koje su uzgojene sasvim prirodno, takve bakterije uopšte nisu pronađene.

Procvat i kamenom dobu

Jabuke su, inače, u poslednje vreme u naučnom svetu veliki hit za istraživanje. U maju je odjeknulo spektakularno otkriće Paleoetnobotaničke laboratorije sa Odeljenja za arheologiju Instituta Maks Plank iz Jene o poreklu ovog voća.

Grupa naučnika koja je istraživala genom pojedinih sorti jabuka i to kombinovala s najnovijim arheološkim otkrićima, utvrdila je da su ljudi divlje jabuke skupljali i jeli još pre više od 10.000 godina u zapadnim delovima Azije, dakle još u kamenom dobu. Jabuke su se u to vreme, kao stabla, vrlo brzo širile zahvaljujući velikim životinjama, u prvom redu mamutima i jelenima, koji su takođe imali apetit za to ukusno i korisno voće.

Kako su te životinje migrirale hiljadama godina, tako su u svom izmetu prenosile i semenke koje bi klijale svaki put još nekoliko kilometara dalje, što je, pokazalo se, dovelo do velike raširenosti tih biljaka. S prestankom poslednjeg ledenog doba nestalo je i tih velikih životinja i takva ekspanzija jabuka naglo je prestala.

CC0 / Pixabay / Blagodeti od jabuka gotovo da su nebrojene
Sa svakom jabukom pojedemo 100 miliona bakterija - Sputnik Srbija
Blagodeti od jabuka gotovo da su nebrojene

Za moderne sorte jabuka naučnici su genetskom analizom utvrdili da izvorno potiču iz jugoistočnih krajeva Kazahstana i iz izolovanih dolina na severu Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana. Daljim istraživanjima otkrili su i to da jabuke kakve danas poznajemo, izvorno potiču od najmanje četiri vrste divljih jabuka iz kamenog doba.

Koliko je jabuka čoveku bila bitna kroz tolike milenijume pokazuje i veliki uspeh čovečanstva u oplemenjivanju divljih sorti jabuka do kultivisanih kakve gajimo danas. Reč je o velikom poduhvatu zato što jabuka ima bitno duži razvojni ciklus, što znači da je u pradavnim vremenima za razvoj sve boljih i korisnijih hibrida bilo neophodno da se ljudi iz generacije u generaciju intenzivno bave njihovim uzgojem.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala