Aktivisti za mir upali u nemačku bazu sa nuklearnim oružjem (foto)

CC0 / / Protesti ispred vazduhoplovne baze u Bihelu
Protesti ispred vazduhoplovne baze u Bihelu - Sputnik Srbija
Pratite nas
U nemačku vazduhoplovnu bazu „Bihel“ upalo je četvoro aktivista (troje Amerikanca i jedna Holanđanka). U bazi se nalazi dvadesetak američkih nuklearnih bombi koje bi narednih godina trebalo da budu zamenjeni novim, tehnički usavršenijim bombama, i to za mnogo milijardi evra.

Piloti Bundesvera moraće u okviru nuklearnog učešća u NATO da upotrebe nuklearno oružje, po naređenju američkog predsednika Donalda Trampa.

Aktivisti za mir isekli su novu sigurnosnu ogradu običnim noževima i staru vojnu ogradu iza nje, fotografisali se sa svojim transparentima na kojima se navodi da planirana upotreba nuklearnog oružja od strane američkih i nemačkih vazduhoplovnih snaga čini bazu „mestom zločina“; slobodno su se prošetali duž ograde i popeli uz brdo. Kada su se popeli na vrh, više puta su se fotografisali, ali ih vojska nije primetila. Preostalih četvoro aktivista ukrasilo je vojnu ogradu i susednu biciklističku stazu plakatima. Zbog ovoga je učesnike akcije privela služba bezbednosti avio-baze.

Treći put za redom, više od 10 aktivista iz Sjedinjenih Američkih Država i više njih iz Holandije, Engleske i drugih zemalja učestvovalo je u Međunarodnoj nedelji tokom akcije prisustva u „Bihelu“ koja je trajala 20 sedmica. Ova putovanja organizovala je Nenasilna akcija likvidacije nuklearnog oružja (GAAA) i „Njukvoč“ (Nukewatch). Pri tome su ljudi više od 60 puta upadali u bazu nuklearnog oružja. Oni su nekoliko puta sedeli i na hangaru za lovce, u kojima se takođe nalaze zaštitni kontejneri i nuklearno oružje.

Ovaj politički skandal doveo je do javne kritike koncepta bezbednosti ove vojne baze, nakon čega se trenutno gradi nova bezbednosna ograda u vrednosti od 18 miliona evra. Ova ograda će biti potpuno izgrađena 2021. godine.

„Vojnici i nove privatne snage bezbednosti, kao i policija, ove godine snažno čuvaju bazu“, izjavila je Marion Kupker, portparolka nacionalne kampanje u Nemačkoj koja se odvija pod imenom „Bihel je svuda! Bez nuklearnog oružja. Odmah!“, a koju čini 68 organizacija.

Vojni zvaničnici su više puta izjavljivali da ove godine aktivisti neće uspeti da upadnu sa nenasilnom akcijom građanske neposlušnosti na teritoriji baze u Bihelu, i da su preduzete najstrože mere da se takve akcije spreče po svaku cenu.

„Današnja akcija dokazuje da je aktuelni koncept bezbednosti propao i da se ovo nelegalno oružje mora odmah povući“, istakla je Kupkerova.

Ona je dodala da su i u belgijsku bazu nuklearnog oružja „Klajne Brogel“, koja takođe nema adekvatne mere bezbednosti, u znak protesta u januaru upali evropski poslanici.

„Povlačenje američkog nuklearnog oružja iz Evrope trebalo bi učiniti odmah, ne samo iz razloga međunarodnog prava, već i zbog te katastrofalne bezbednosne situacije“, istakla je ona.

Džon Laforž iz američke organizacije „Njukvoč“ smatra da — „baš kao što je nuklearno obuzdavanje iluzija (kako prokazuju brojni incidenti na sajtu www.atomkriegausversehen.de) takođe nije moguće ni bezbedno skladištenje nuklearnog oružja“.

Vanredni profesor za mir, rat i odbranu na Univerzitetu u Severnoj Karolini doktor Mark Gubrud rekao je da pozdravlja ove hrabre aktiviste „koji rizikuju da budu povređeni, da budu uhapšeni i zatvoreni, kako bi skrenuli pažnju na rizike koji su u vezi sa kontinuiranim prisustvom ovog nuklearnog oružja u Evropi. Ako nenaoružani demonstranti mogu da prodru u nuklearna skladišta, očigledno je prevelik rizik da obučeni naoružani teroristi dobiju pristup ovom oružju“, istakao je on.

„Ovo oružje i njegovo raspoređivanje u Evropi su ostaci starog Hladnog rata. Njihova glavna svrha je da pokažu da će NATO radije upotrebiti nuklearno oružje, nego što će dozvoliti bilo kakav napad Rusije na zemlje-članice NATO. Međutim, Sjedinjene Američke Države imaju nuklearno oružje postavljeno na podmornice unutar dometa samih ciljeva i mogle bi brzo vazduhom dopremiti isto to nuklearno oružje koje se skladišti u Bihelu do mesta raspoređivanja, ako to bude potrebno. Dakle, ono se tamo drži više iz političkih nego iz vojnih razloga“, smatra Gubrud.

„Mislim da je ruska vojska više zabrinuta zbog raketa srednjeg dometa, bilo nuklearnih ili nenuklearnih, koje bi SAD mogle da postave u Evropi nakon raskidanja Sporazuma o likvidaciji raketa. Budući da će Rusija nesumnjivo uskladiti ova raspoređivanja sa svojim sopstvenim novim raketama, ovo ponovno oživljavanje nekadašnje trke u naoružanju samo može da stvori još opasniju i nestabilniju pat-poziciju. Svaka strana će se osećati primoranom da ili prva puca ili da brzo eskalira kada pucnjava počne“ rekao je on.

On je dodao da, istovremeno, Sporazum o zabrani nuklearnog oružja predstavlja novi pokret za razoružanje. Likvidacija nuklearnog oružja ne bi rešila sve probleme, a besmisleno je zamisliti, kao što to čine mnogi američki militaristi, da bi veliki rat između SAD i Rusije ili Kine mogao biti „konvencionalan“ i da bi ga Sjedinjene Američke Države dobile na osnovu „konvencionalne superiornosti“.

„Ali, isto tako, eliminacija nuklearnog oružja bi signalizirala da velike sile ne idu ka konfrontaciji i da bi „konvencionalna“ kontrola naoružanja i kooperativni pristup međunarodnoj bezbednosti bili mnogo lakši za postizanje“, zaključio je profesor Gubrud.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala