Zašto se Britanci plaše Rusije već dva veka (video)

© AP Photo / Pavel GolovkinBritanski vojnik nosi rusku zastavu
Britanski vojnik nosi rusku zastavu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Da li je na pomolu otopljavanje odnosa Rusije i Velike Britanije, zašto je sastanak predstavnika Beograda i Prištine u Parizu otkazan, kakva je situacija u Crnoj Gori povodom svetinja SPC i zbog čega Severna Makedonija nije dobila zeleno svetlo za EU, teme su o kojima je za Sputnjik govorio istoričar prof. dr Aleksandar Rastović.

Svaki susret velikih sila, kao što su Velika Britanija i Rusija, dobrodošao je, pogotovo nakon višegodišnjih jako loših odnosa, rekao je Rastović u emisiji „Od četvrtka do četvrtka”.
Ti odnosi su, navodi, uvek opterećeni rezervisanim stavom koji je Velika Britanija imala prema Rusiji, i to nije novijeg datuma, a ako je neko iznenađen najavom razgovora to samo znači da ne poznaje situaciju.

Britanska doktrina rusofobije

„Podsetiću da kroz istoriju moderne Evrope, od Francuske revolucije 1789. godine pa sve do danas, Velika Britanija manje-više primenjuje doktrinu rusofobije kao sastavni deo svoje spoljne politike i tu nema razlike između političkih stranaka. U 19. veku Velika Britanija je bila najveća imperijalna sila na svetu, kada su se na političkoj sceni smenjivale dve velike političke stranke jedna od njih je i današnja stranka Tereze Mej — konzervativna stranka, dok je druga bila liberalna stranka. Između tih partija ni tada nije bilo razlika u odnosu na spoljnu politiku”, rekao je Rastović.

© AP Photo / Alexei DruzhininTereza Mej i Vladimir Putin
Zašto se Britanci plaše Rusije već dva veka (video)  - Sputnik Srbija
Tereza Mej i Vladimir Putin

Taj strah od Rusije je počeo tridesetih godina 19. veka i to od njene snage u političkom, kulturnom i tradicijskom smislu. Uzroke straha je, kako naš sagovornik kaže, najbolje objasnio ugledni engleski istoričar Džon Glison još 1950, a to su: privredno suparništvo, različit pristup rešavanju istočnog pitanja (statusa Osmanske imperije, odnosno njenih poseda na Balkanskom poluostrvu) i isti imperijalni ciljevi u području Srednjeg i Dalekog istoka. Rusofobija je kulminirala tokom Krimskog rata kada je Velika Britanija bila na strani Osmanskog carstva protiv Rusije, podsetio je Rastović.

Njega čudi to što je Tereza Mej dokazala da je nedorasla funkciji premijerke i zbog toga ne vidi da bi ona mogla da bude neko ko će se u ime Velike Britanije odreći rusofobije, koja je na delu čitava dva veka.

Kosovski čvor ne puca preko noći

Što se tiče odlaganja sastanka o Kosovu u Parizu, ovaj istoričar kaže da je to pitanje Gordijev čvor koji ne može da se reši preko noći.

„U istoriji diplomatije je jako važno da imate čelične živce i da se naoružate strpljenjem — onaj ko duže izdrži u toj igri živaca, on će i pobediti. Prethodni susret u Berlinu bio je potpuni fijasko, a najverovatnije je bio namenjen za unutrašnje političke stvari, jer se desio pred evropske izbore”, rekao je naš sagovornik.

On smatra da je jedino rešenje da se problem KiM izmesti iz EU i vrati u SB UN, gde bi u dijalog trebalo da se uključe i Ruska Federacija i Kina, kako bi se napravila ravnoteža stavova.

„Nemam nikakve iluzije, ali bi bilo dobro da se organizuje neka vrsta međunarodne konferencije na kojoj bi pored zemalja EU učestvovale svakako i Kina i Rusija i druge nama prijateljske zemlje. U takvoj konstelaciji snaga bi perspektiva za rešenje problema bila mnogo veća. Treba da budemo svesni da takav skup ne može da se održi preko noći i da su to meseci i meseci priprema,“ rekao je Rastović.

Šta Srbije može da nauči od Makedonije

Kosovo jeste Srbiji „prepreka“ na putu evropskih integracija, ali primer Severne Makedonije ipak treba da nam bude nauk. To što su promenili naziv države i obezbedili put u NATO, zemljama-članicama EU nije bilo dovoljno da im daju datum za početak pregovora sa Unijom.

„Srbija mora da vodi računa o svojim državnim i nacionalnim interesima i veoma je dobro istrajavanje na održavanju dobrih veza sa Rusijom i pored pritisaka kojima smo izloženi. Ukoliko vide da određena država neprestano izlazi u susret i da popušta, onda to zapadne čelnike ohrabruje da podižu lestvice sve više i više“, kaže naš sagovornik.

Opasne igre u Crnoj Gori

Istoričar Rastović poteze predsednika Crne Gore Mila Đukanovića u vezi sa SPC povezuje sa nedavnim dešavanjima u Ukrajini. Mnogi su, prema njegovom mišljenju, smatrali da je stav Ruske i Srpske pravoslavne crkve bio neopravdan, ali se pokazalo da je to bila matrica, da se stvara slučaj koji treba primeniti i na druge zemlje — na Crnu Goru, a onda i na stvaranje Kosovske pravoslavne crkve.

© Sputnik / Nebojša PopovićTrojčindanski sabor, Podgorica
Zašto se Britanci plaše Rusije već dva veka (video)  - Sputnik Srbija
Trojčindanski sabor, Podgorica

„Crnogorsko-primorska mitropolija je osnovana 1219. godine, kada je priznata i autokefalnost srpske crkve, i traje do danas. Nikada nije bila preteča crnogorske crkve i nije tačno da je 1918. Crnogorska crkva ukinuta. To su falsifikati. U Crnoj Gori se na poslednjem popisu 33 odsto građana izjasnilo da su Srbi, a preko 50 procenta stanovništva da priznaje SPC, što znači da se crnogorski režim konfrontira sa sopstvenim državljanima“, naglasio je Aleksandar Rastović.

On zaključuje da radikalizam nikada nije donosio dobro i može da se završi veoma opasno za ceo region.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala