Predsjednik države Milo Đukanović, kako su kazali, zna da je zakon, ovakav kakav je sad, usmjeren protiv pravoslavne crkve. To je javna tajna i ni on to ne krije, poručili su iz Mitropolije, reagujući na intervju koji je Đukanović dao televiziji N1.
Onu su poručili da je u pravu predsjednik Đukanović da se pitanje slobode vjeroispovijesti tiče državne stabilnosti, demokratskog ustrojstva i sveukupnog crnogorskog identiteta.
„Zato je bilo važno da su on i Vlada Crne Gore prvenstveno učinili napor da sprovedu najšire moguće konsultacije sa svim relevantnim subjektima (svi će se valjda saglasiti da je pravoslavna crkva tu najvažnija, jer se zakon u najvećoj mjeri na nju odnosi) i da u takvom procesu dođe do konsenzusa prihvatljivog za sve, a koji je u skladu sa Ustavom Crne Gore, ali i sa svim međunarodnim dokumentima koja uređuju pitanje slobode vjeroispovijesti. Mitropolija po ko zna koji put ponavlja da nije protiv donošenja novog zakona, ali jeste i biće protiv jednostranih aktivnosti crnogorskih vlasti po ovom pitanju.“
Đukanović, ipak, kako dodaju, ne zna da crkva u Crnoj Gori koju pogrešno naziva „CPC“ nikad nije bila autokefalna, niti je ukinuta ukazom regenta Aleksandra Karađorđevića.
„Ta manipulacija se toliko odomaćila da se koristi kao poštapalica, a radi se o brutalnoj neistini. Regent Aleksandar je samo kao tadašnji suveren Kraljevstva SHS prihvatio odluku svih arhijereja (uključujući na prvom mjestu one arhijereje iz Crne Gore odlukom Svetog sinoda u Kraljevini Crnoj Gori) koji su svojom voljom, bez glasa protiv, obnovili Pećku patrijaršiju — pod imenom Srpska patrijaršija, što je sa oduševljenjem prihvaćeno i od sveštenstva i od vjernog naroda u Crnoj Gori i crkveni život je nastavljen u punom kontinuitetu. Čak je i Vlada u egzilu u ’Glasu Crnogorca‘ pozdravila obnovu Patrijaršije, samo zamjerivši što je njeno sjedište u Beogradu, a ne u Pećkoj patrijaršiji, gdje je kralj Nikola 1913. godine postavio za prvog pećkog mitropolita, poslije ukidanja Patrijaršije (1766), Gavrila Dožića“, saopštili su iz Mitropolije.
Iz Mitropolije su dodali i da je „zaludna nada predsjednika da će Carigradska patrijaršija priznati autokefalnost crkve u Crnoj Gori“.
„Kome da je prizna? Čovjeku koji je raščinjen od Sinoda iste te Patrijaršije? To, prije i iznad svega, ne bi smjela da bude briga predsjednika sekularne države, koji je uz to javno deklarisani nekršteni ateista. Ako su za njega pitanja vjere ’trice i kučine‘, bilo bi pristojno da se makar ne petlja u njih. Ima pravo da iznese svoje mišljenje, koliko god bilo pogrešno i neutemeljeno, ali nema pravo da koristi institucionalne državne mehanizme da se obračunava s crkvom i da je upodobljava sebi i svojoj ideologiji ili pravi nove ’crkve‘“, poručili su iz Mitropolije.
