Albanija zabranila seču šuma na 10 godina

© Sputnik / Vladimir Fedorenko / Uđi u bazu fotografijaLenjinski prospekt u Moskvi
Lenjinski prospekt u Moskvi - Sputnik Srbija
Pratite nas
Zbog nelegalne seče danas je pod šumama manje od 10 odsto ukupne teritorije Albanije, dok studija iz 1943. godine navodi da se tada 83 odsto teritorije Albanije nalazilo pod šumama.

Da bi spasle šume, albanske vlasti su zabranile njihovu seču i izvoz neprerađenog drveta na 10 godina. Moratorijum koji je stupio na snagu početkom ove godine trebalo bi, kako se nadaju u toj zemlji, da bude dovoljan period za oporavak narušenog šumskog fonda.

Najneobičnija i najlepša stabla na svetu - Sputnik Srbija
Šuma koja pleše: Najneobičnija i najlepša stabla

Vlasti su se, kako piše BIRN, odlučile na taj potez nakon što su šume u Albaniji teško stradale u poslednjih 25 godina, uglavnom zbog nelegalne seče, koja je, nažalost, često bila organizovana u saradnji s čuvarima šumskih područja. Prema istraživanju koje je objavio BIRN, samo 2011. godine ilegalno je posečeno oko 1,3 miliona kubnih metara drveta — što je jednako površini od 5.000 hektara i za oko 1.000 hektara veća površina od one na kojoj se prostire glavni grad Tirana.

S druge strane, u istraživanju koje je BIRN sproveo 2009. godine, korupcija i nekompetentnost navedeni su kao glavni razlozi nepreduzimanja akcija protiv nelegalne seče šuma. „Bilo je krajnje vreme da zaustavimo seču jer je pod šumama manje od 10% ukupne teritorije Albanije, dok studija iz 1943. godine navodi da se tada 83% teritorije Albanije nalazilo pod šumama“, izjavio je Sazan Guri, prvi čovek „Građanske kancelarije za zaštitu životne sredine“, mreže od oko 20 organizacija koje su aktivno učestvovale u promociji moratorijuma na seču šuma u toj zemlji, prenosi portal „Agro klub“.

Moratorijum je, smatra Guri, i te kako važan korak za oporavak albanskih šuma. Ipak, to je samo jedan korak koji ne garantuje uspeh jer tek sad predstoji proces pošumljavanja u koji moraju biti uključeni svi građani, a ne samo predstavnici vlasti. „U mnogim slučajevima, predstavnici vlasti i lokalnih zajednica nisu iskreni u navođenju brojeva sadnica drveća koje su posadili“, kaže Guri.

Dok traje zabrana, albanska drvna industrija mora da se okrene uvozu kako bi obezbedila neophodnu sirovinu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala