A sad „tuđe bitke“: Kako je Podgorica obmanula vojnike pre ulaska u NATO

© AP Photo / Darko VojinovicVojnici Crne Gore
Vojnici Crne Gore - Sputnik Srbija
Pratite nas
Crna Gora se nalazi na pragu usvajanja novog zakona o Vojsci koji predviđa prestanak službe za sva vojna lica koja odbiju učešće u NATO misiji u inostranstvu.

Crnogorski ministar odbrane Predrag Bošković pojasnio je da su za Crnu Goru propisani novi zadaci po ulasku u NATO, na način što pored ostalih obaveza, vojna lica imaju obavezu da brane i ostale članice NATO-a, pa će ubuduće njihovo odbijanje učešća u međunarodnim snagama u inostranstvu biti jedan od glavnih uslova za prestanak službe u Vojsci Crne Gore.

Tokom žučne rasprave u Skupštini, od dijela crnogorske opozicije čula se ključna primjedba da parlamentarna većina sada uvodi obaveznost da svako vojno lice u Crnoj Gori mora pod prijetnjom otkaza učestvovati u ratnim operacijama, ali ovog puta ne u onima koje propisuje narodna Skupština, već štab NATO-a u Briselu.

Nadzor - Sputnik Srbija
Tajno uvo Crne Gore: Zahuktan specijalni rat „unutar porodice“

Po ko zna koji put otvorilo se pitanje da li je ulaskom u NATO narod u Crnoj Gori obmanut kada mu je tokom NATO kampanje obećavano da nakon ulaska u Alijansu Crna Gora neće biti primorana da bije „tuđe bitke“. Takođe, na svjetlo dana izašla je i činjenica da u Vojsci Crne Gore ni izbliza nema dovoljan broj dobrovoljaca za odlazak na strana ratišta.

Za profesora filozofije i kolumnistu Stefana Đukića, takav razvoj događaja uopšte nije neočekivan. On podsjeća da NATO nije dobrovoljni klub i mjesto u koje se ide bez obaveza, te da je Crna Gora samim članstvom u Alijansi preuzela određene obaveze — prije svega novčane, a sada i one u ljudstvu.

„Bilo je rečeno da neće biti nikakvog primoravanja i da će u misije moći da ide ko hoće, pretpostavljam zato jer su naši čelnici smatrali da će zbog mogućnosti bolje zarade biti dovoljno dobrovoljaca za svaku moguću misiju. Međutim, pokazalo se da nije tako, jer ne želi svako da ide u Letoniju, Irak, Avganistan ili na Kosovo…“, kaže Đukić za Sputnjik.

Ono što je ključno, prema njegovim riječima, jeste da se još jednom ispostavilo da su riječi iz pro-NATO kampanje bile neistinite kada se govorilo da niko neće primoravati crnogorske vojnike da odlaze na strana ratišta.  

„Ako ćemo da budemo članovi, moramo da učestvujemo i da ratujemo. Svaki NATO rat je i naš rat i samim tim ti vojnici i ljudi koji su odabrali taj poziv iz ljubavi prema domovini i tom pozivu, sada će morati da učestvuju u ofanzivnim ratovima protiv drugih potlačenih naroda, jer na kraju, NATO u suštini i jeste savez bogatih protiv siromašnih“, kaže Đukić i dodaje da u primoravanju crnogorskih vojnika da učestvuju u NATO misijama ima i određenih elemenata kršenja ljudskih prava.

„Očigledno da postoje kršenja ljudskih i ustavnih prava naših građana u smislu da samim tim što su vojnici moraju da idu u NATO misije, iako to ne žele, jer će izgubiti posao. To je određena vrsta ucjene i kršenja ljudskih prava, jer se radi o primoravanju ljudi da biraju između svoje egzistencije ili ofanzivnih ratova“, kategoričan je Đukić.

Silueta ispred američke zastave - Sputnik Srbija
Ambasada SAD u Podgorici: Istorijski dan za vladavinu prava u Crnoj Gori

Komentarišući implikacije novog zakona o Vojsci, portparol Nove srpske demokratije (NSD) Marko Kovačević podsjeća da je jedna od glavnih referendumskih krilatica crnogorskih separatista iz 2006. godine paradoksalno bila da vojnici iz Crne Gore nikada više neće ratovati za tuđe interese, misleći pritom na pomoć koju su pružali srpskom narodu u Republici Srpskoj i na rat protiv NATO 1999. godine.

„Takođe, i priča prije ulaska u NATO je bila da će se u inostrane misije odlaziti po principu dobrovoljnosti. Vidimo, međutim, po duhu odredbi novog zakona, da u skladu sa tim principom Crna Gora ne može na dobrovoljnoj osnovi da skupi ni minimalan broj vojnika koji bi u određenim formacijskim jedinicama bili slati u NATO misije. Ako to uporedimo sa brojem dobrovoljaca i rezervista iz Crne Gore u ratovima devedesetih godina prošlog veka, vidimo da su građani Crne Gore jasno znali da odrede kada se ratuje za naše, a kada za tuđe interese“, primjećuje Kovačević.

Upravo zbog toga naš sagovornik smatra da se sada uvodi princip obaveznosti učešća u međunarodnim snagama NATO-a, koje su 1999. godine bombardujući Srbiju i Crnu Goru pokazale kakva očekivanja od njih mogu imati građani onih zemalja gdje oni dolaze.

„U Vojsci Crne Gore radi veliki broj časnih i poštenih ljudi, koji bi sjutra bili spremni da brane svakoga od nas, ali koji nisu spremni, jer nose u sebi vojničku čast svojih predaka, da idu po svijetu i podržavaju ubijanje djece i civila. Ova država ih na to tjera, a ja im ovim putem poručujem da izdrže jer će i ovo proći, a oni će imati priliku da operu svoj obraz i budu dostojni naslednici svojih djedova“, zaključuje Kovačević za Sputnjik.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala