Hrvatski naučnik mozak svinje nakon smrti vratio u život: Može li i ljudski?

© Sputnik / Aleksej Daničev / Uđi u bazu fotografijaI svinja donosi sreću...
I svinja donosi sreću... - Sputnik Srbija
Pratite nas
Grupa naučnika pod vođstvom profesora Nenada Šestana s američkog Univerziteta Jejl razvila je „Brejn eks“. Reč je o sistemu koji može zaštiti mozak sisara od oštećenja nekoliko sati nakon smrti, javljaju svetski mediji.

Zahvaljujući „Brejn eksu“, neke funkcije u svinjskom mozgu ostale su sačuvane i satima nakon smrti, pokazala je studija objavljena u časopisu „Priroda“. 

Neuronska mreža - Sputnik Srbija
Ruski fizičari napravili „veštački mozak“

Tokom eksperimenta, naučnici su mozgove nekoliko svinja priključili na sistem koji je u njih pumpao tečnost koja je predstavljala zamenu za krv. Mozgu su tako uspeli da vrate neke osnovne funkcije, ali životinjama ipak nisu vratili svest, prenosi hrvatski „Ekspres“.

Osim Nenada Šestana, u istraživanju je učestvovao još jedan hrvatski naučnik, mladi Osječanin dr Zvonimir Vrselja, koji je zajedno sa Stefanom G. Danielom prvi autor studije.

„Kroz ovu studiju došli smo do dva glavna zaključka. Prvo, veliki mozak sisara ima mogućnost povratka cirkulacije i nekih molekularnih i staničnih funkcija nekoliko sati nakon smrti. Naši rezultati ukazuju na to da je smrt stanica i organa proces koji se odvija postupno kroz vreme, odnosno nije jedan događaj“, pojasnio je Nenad Šestan, profesor neuronauke, genetike, komparativne medicine i psihijatrije na Jejlu za „Jutarnji list“.

„Drugo, ovo je novi model u istraživanju mozga i potencijalno drugih organa nakon smrti. Primenom ove tehnologije potencijalno bismo mogli osmisliti nove terapije u slučaju moždanog udara i drugih bolesti u kojima stanice ljudskog mozga umiru. Međutim, treba da budemo vrlo oprezni, a ne senzacionalni u interpretaciji naše studije, jer mi još nismo ni blizu te moguće primene“, dodao je Šestan.

Naučnici ističu i kako je važna temeljita rasprava o tome treba li ovu tehnologiju primeniti na ljudskom mozgu.

„Ako se potencijalno jednog dana primeni na ljudskom mozgu, onda to treba učiniti po strogim etičkim standardima i pod nadzorom“, kaže Šestan. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala