Šest razloga da Beograd bude oprezan pred berlinski susret o Kosovu

© Tanjug / DIMITRIJE GOLLAngela Merkel i Aleksandar Vučić na Samitu u Sofiji.
Angela Merkel i Aleksandar Vučić na Samitu u Sofiji. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Kakvu novu misiju su Nemačka i Francuska preuzele na sebe kada su kancelarka Angela Merkel i predsednik Emanuel Makron zakazali susret 29. aprila sa državnim vrhom Srbije, čelnicima prištinskih vlasti, ali i onima iz Tirane.

Sa ključnim evropskim dvojcem o sudbini Kosova će razgovarati predsednik Srbije Aleksandar Vučić, premijerka Ana Brnabić, kao i Hašim Tači i Ramuš Haradinaj, ali, kako se spekuliše, i predsednik i premijer Albanije Edi Rama i Ilir Meta.

Jesu li to Berlin i Pariz preuzeli ulogu Brisela, sve zaobilazeći Briselski sporazum, da bi se prečicom, u vremenskoj oskudici pred evropske izbore krajem maja, otkočili kosovski pregovori i došlo do tog čuvenog pravno obavezujućeg sporazuma?

Ili je ovo poslednji trzaj sadašnje EU vlasti, oličene u nemačkoj kancelarki i francuskom predsedniku, u pokušaju da u predizbornoj kampanji za Evropski parlament u poljuljanim pozicijama, jednim udarcem uknjiže dva boda? A sve u skladu sa njihovim dobro poznatim viđenjem kosovskog pitanja: Beogradu ništa — Prištini sve.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i nemačka kancelarka Angela Merkel - Sputnik Srbija
Pripremaju li Berlin i Pariz aprilski veleobrt kad je u pitanju Kosovo

Za nekadašnjeg šefa Koordinacionog tela za Kosovo i Metohiju Nebojšu Čovića, sastanak u Berlinu će, bez sumnje, predstavljati pritisak na Beograd, gde uz svu obazrivost sebi ne bismo smeli da dozvolimo grešku u koracima.

„Poziv Angele Merkel i Emanuela Makrona na sastanak u Berlinu može da se tumači na više načina. Pre svega treba ga gledati iz perspektive nove liderske uloge, gde oni sebe vide u nekoj novoj i reformisanoj EU, što je donekle razumljivo imajući u vidu snagu Nemačke i Francuske. Međutim, problem je u tome što se radi o samoproklamovanom liderstvu koje dovode u pitanje neke druge članice EU“, ukazuje Čović.

On u načelu smatra pozitivnim što oni žele da imaju što aktivniju ulogu u rešavanju kosmetskog čvora, ali i dodaje da ta inicijativa ima nekoliko spornih momenata.

„Mi moramo da budemo maksimalno oprezni. Prvo da se tom inicijativom ne dezavuiše postojeći briselski proces, kao i obaveze koje su strane potpisnice njim preuzele, a Evropska unija garantovala, kao i važnost činjenice da Priština nije ispunila nijednu svoju obavezu, pre svega formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), napominje Čović.

On podseća da je Srbija povukla svoje institucionalno prisustvo iz pregovora upravo da bi Srbi dobili ZSO, što je garantovala EU.

Drugi razlog za oprez je, kaže sagovornik Sputnjika, što berlinski sastanak može da relativizuje poteze koje je Priština povlačila poslednjih nekoliko meseci kojima je dijalog potpuno blokiran. Pre svega, uvođenje taksi na robu iz drugih delova Srbije, pa formiranje vojske, usvajanje platforme za pregovore o konačnom rešenju…

„Treći razlog za oprez je što je Berlin, pored Londona, najsnažniji saveznik Haradinaja u odbijanju da ukine takse i pored osude i poziva da se one ukinu od strane drugih međunarodnih činilaca“, kaže Čović, dodajući da niko nije naivan da pomisli da je Haradinaj toliko moćan, pa neće da ukine takse.

Premijeri Bugarske i Rumunije Bojko Borisov i Viorika Danićila, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Grčke Aleksis Cipras posle sastanka balkanske četvorke u Snagovu, u Rumuniji. - Sputnik Srbija
U Berlin i Pariz stiže pismo o Srbiji: Kakav će biti odgovor

Kao četvrti razlog za oprez, Čović nalazi i u tome što Berlin ne vidi ništa sporno u formiranju takozvane kosovske vojske, pa proizilazi da je verovatno baš Nemačka ta koja je, sa još nekoliko zemalja, NATO-u nametnula pozitivan odnos prema ovom pitanju. Sagovornik Sputnjika je podsetio da je u početku NATO bio snažno protiv formiranja takozvane vojske Kosova i to osudio, da bi nakon toga prihvatio to kršenje Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN, pa čak i samog ustavnog okvira privremenih institucija na KiM.

Peti razlog je, kaže, što se Berlin snažno protivi bilo kakvom rešenju koje podrazumeva promenu granica, smatrajući da je status Kosova rešen.

„Ne, nije rešen status, nije to suverena država, ma ko je priznao i ma kako je priznao“, podvlači odličan poznavalac prilika na Kosmetu.

On se zapitao i koji je smisao, ako je tačno da se na sastanak u Berlinu poziva Albanija, što je istovremeno i šesti razlog za oprez.

„Ako na sastanak treba da dođu i predsednik Albanije Edi Rama i šef diplomatije Ilir Meta, to je pogrešna poruka, imajući u vidu neskrivene pretenzije ka stvaranju ’velike Albanije‘“, mišljenja je Čović.

Ramuš Haradinaj - Sputnik Srbija
Haradinaj: Više mi ne traže ukidanje taksi

A tu, kako je primetio, brisanje granica nikome ne smeta, ni Nemačkoj koja inače smatra da iz bezbednosnih razloga granice u Evropi ne treba menjati, ni NATO-u koji postaje saučesnik u stvaranju „velike Albanije“. I na to uvezivanje Kosova i Metohije sa Albanijom i stvaranje „velike Albanije“, kako kaže, svi žmure.

Čović ne spori da trenutno imamo dobre odnose sa Nemačkom, ali i smatra da oni treba da budu iskreni i da će, s obzirom na dosadašnji tok stvari, sastanak u Berlinu najverovatnije biti još jedan od pritisaka na Beograd da praktično prizna samoproglašenu nezavisnost Kosova.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala