Jezero crvenog mulja: Ekološka bomba Crne Gore (video, foto)

© Nebojša PopovićBazen crvenog mulja u Podgorici kod Kombinata aluminijuma
Bazen crvenog mulja u Podgorici kod Kombinata aluminijuma - Sputnik Srbija
Pratite nas
Na devetom kilometru od Podgorice usred Zetske ravnice decenijama obitava prava „ekološka bomba“. Dva bazena crvenog mulja koja se prostiru na 45 hektara ispunjena sa sedam i po miliona tona toksičnog otpada nastalog kao produkt proizvodnje lakih metala u Kombinatu aluminijuma u Podgorici, doslovce su noćna mora za žitelje Zete.

U pitanju je pravo crveno jezero veličine oko 65 fudbalskih terena dimenzija 70 puta 100 metara. Prema istraživanju iz 2012. godine koje je uradila crnogorska NVO „Grin houm“, ono je ispunjeno, između ostalog i sa 325 hiljada kubika čvrstog otpada koji je zbog sadržaja fluorida, nikla, hroma, bakra, kadmijuma, cinka, arsena, žive i cijanida klasifikovan kao izuzetno opasan.

Bazen crvenog mulja koji slovi za „crnu ekološku tačku“ Crne Gore prostire se na dvije lokacije, od kojih jedna ima nepropusno dno, dok je druga bez zaštite, pa se zemljište i podzemne vode u Zeti konstantno zagađuju teškim metalima i kancerogenim česticama, a ujedno predstavlja i najozbiljniji izvor zagađenja Skadarskog jezera.

Naravno, prva na udaru su zetska sela Srpska i Botun, koja se nalaze u neposrednoj blizini bazena, odnosno Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP).

Mještanin sela Srpska Radoslav Miko Terzić u razgovoru za Sputnjik kaže da se prije svega osjeća kao „čovjek nad kojim država već 50 godina vrši klasičan genocid“.

© Nebojša PopovićBazen crvenog mulja u Podgorici kod Kombinata aluminijuma
Bazen crvenog mulja u Podgorici kod Kombinata aluminijuma - Sputnik Srbija
Bazen crvenog mulja u Podgorici kod Kombinata aluminijuma

„Voda mi je uništena, vazduh i zemlja uništeni“, rezignirano konstatuje Terzić.

Njegovo imanje na lokalitetu Velji Brijeg, koji je zvanično proglašen za najugroženiji, nalazi se na samo sedamdesetak metara od bazena KAP-a, ali prema procjeni državnih organa, ono nije zatrovano, pa država decenijama odbija da mu nadoknadi bilo kakvu štetu.

On dodaje da na svom imanju ima četiri bunara koje su mu preci ostavili u nasledstvo, ali da su sva četiri zatrovana.

„Imam papire za to. Centar za ekotoksikološka istraživanja (CETI) i Institut za javno zdravlje su to potvrdili“, priča Terzić.

On tvrdi da su i parametri zatrovanosti zemljišta, kako na njegovom tako i na svim okolnim imanjima u Zeti, povišeni od dva do 150 puta, te da je zabilježeno uvećano prisustvo kadmijuma, žive, gvožđa, aluminijuma, pirelina, što su sve materije koju su direktno kancerogene po zdravlje čovjeka.

Naravno, pored vode i zemljišta zagađen je i vazduh, a naš sagovornik smatra da je upravo selo Srpska u tom smislu najugroženije.

„Ovdje su dominantni sjeverni i sjeverozapadni vjetrovi, a selo Botun je zapadno, tako da vjetar sve nanosi na nas. I smjer kretanja podzemnih voda je takođe sjever—jug“, priča Terzić, dok nam pokazuje da su i smokve na njegovom imanju zbog prašine koja stiže sa obližnjeg bazena ofarbane u crveno.

„Jedne godine kada je pao snijeg i dunuo jak sjeverni vjetar, snijeg je u čitavoj Zeti bio ofarban u crveno. To se prostiralo na 10 kilometara odavde. Dakle, jaki vjetrovi tu prašinu mogu da raznose na kilometre unaokolo a ne samo na pedesetak metara koliko procjenjuju nadležni“, tvrdi Terzić.

Sagovornik Sputnjika dodaje da je pored svega onemogućen da na svom imanju drži živinu i domaće životinje, dodajući da je pokušao da drži četiri krave, ali da su sve konstantno bile bolesne, te da su im ispadali zubi.

© Nebojša PopovićRadoslav Miko Terzić pokazuje grane voćaka obojenih u crveno
Radoslav Miko Terzić pokazuje grane voćaka obojenih u crveno - Sputnik Srbija
Radoslav Miko Terzić pokazuje grane voćaka obojenih u crveno

„Zubnu gleđ teški metali kod preživara potpuno obruse, kao da je neko koristio brusilicu. Preživari jednostavno ne mogu da takvu hranu obrade kako treba i nema im života ovdje. Takođe, na taj način se u organizam unosi i pirelin, koji kasnije dospijeva i u mlijeko i mliječne proizvode, što je veoma opasno i za čovjeka koji konzumira takve proizvode“.

Terzić dodaje da mnogi posebno imaju strahovanje od izlivanja bazena crvenog mulja u slučaju malo jačeg zemljotresa, a naročito iz razloga jer je Crna Gora prepoznata kao trusno područje.

„U Mađarskoj se prije desetak godina izlio sličan bazen sa 10 puta manjom tonažom od naše i potopio 44 kilometra u prečniku. Zamislite da se ovdje izlije sada 10 puta veći bazen. Ne daj Bože, potopio bi sve do Virpazara, što govori koja opasnost prijeti za sve stanovništvo Zete koje živi južno od bazena KAP-a“, upozorava on.

Iako se, kako tvrdi, obraćao svim državnim organima i institucijama u Crnoj Gori, dok od 2011. godine pravdu traži i na sudu, zasad nema nikakvog pozitivnog odgovora od strane nadležnih, pa Terzić rezignirano zaključuje da „ako je Crna Gora zaista ekološka država, i ako smo i mi ovakvi na pragu ulaska u Evropsku uniju, onda je bolje da nema ni takve Evropske unije“.

Iako nevladine organizacije koje u fokusu imaju ekološka pitanja, uključujući i Centar za toksikološka istraživanja, godinama upozoravaju na opasnost zagađenja podzemnih voda i zemljišta oko KAP-a, a što bi se moglo odraziti i na zagađenje samog Skadarskog jezera, čini se da je opšti utisak javnosti da vlasti u ovom slučaju ne preduzimaju adekvatne mjere.

To potvrđuje i činjenica da je uprkos zajmu od 50 miliona evra, koji je još prije pet godina odobrila Svjetska banka da se, između ostalog, riješi problem bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada u okviru KAP-a, taj projekat i dalje na početku.

© Nebojša PopovićOgrada u selu Botun kojom je ograđen bazen
Ograda u selu Botun kojom je ograđen bazen - Sputnik Srbija
Ograda u selu Botun kojom je ograđen bazen

Crnogorsko tužilaštvo je takođe u međuvremenu počelo da ispituje čija je krivica što se u septembru i oktobru prošle godine, po ko zna koji put, podigla prašina bazena crvenog mulja i dodatno zagadila okolna naselja.

Inspekcija sada ispituje i da li se prije nekoliko dana izlila živa soda u rijeku Moraču iz KAP-a, dok je nedavno utvrđeno da se izvjesna količina lužine ulila u kanal otpadnih voda tog preduzeća.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala