Ruski onkolog: Rak svesti na hroničnu bolest s kojom se može živeti

© SputnikRuski onkolog Andrej Kaprin
Ruski onkolog Andrej Kaprin - Sputnik Srbija
Pratite nas
Cilj savremene medicine nije da pobedi rak, nego da postigne kontrolu nad tom bolešću, a metode lečenja postaju sve efikasnije i agresivnije, izjavio je generalni direktor Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra za radiologiju pri Ministarstvu zdravlja Rusije onkolog Andrej Kaprin.

Prema njegovim rečima, još nema statističkih podataka o broju obolelih od raka u Rusiji u protekloj godini, ali se pretpostavlja da se njihov broj povećao.

Kancer, rak - Sputnik Srbija
Naučnici: Sledeće godine stiže lek za rak

„Ako uzmemo u obzir prethodne godine, možemo reći da stopa obolelih od raka godišnje raste u proseku za 1,5 odsto. U poslednjih deset godina u Rusiji se porast broja obolelih od raka povećao za skoro 14 odsto. To je povezano sa brojnim faktorima, među kojima je, pre svega, produženje životnog veka ljudi, a rak se uglavnom javlja kod starijih osoba. Pored toga, poslednjih godina značajno se poboljšao rad onkološke službe, što je dovelo do povećanog otkrivanja te bolesti, uključujući i rak u ranim fazama“, objasnio je Kaprin.

Kada je reč o pozitivnim tendencijama, on je dodao da se povećao broj takozvanih aktivnih pacijenata, odnosno onih kod kojih je onkološka bolest otkrivena paralelno sa nekom drugom bolešću. Onkolog ističe da ako je pre pet godina broj takvih pacijenata bio samo 15 odsto, danas se povećao na više od 25 odsto. Kod njih je rak uglavnom dijagnostikovan u ranim fazama. 

„Međutim, broj obolelih od raka, kod kojih je bolest otkrivena u četvrtoj fazi, smanjio se za samo jedan odsto, što znači da je i dalje taj pokazatelj visok i iznosi oko 20 odsto. Smanjio se mortalitet od raka u prvoj godini nakon dijagnostikovanja i to sa 26 odsto na 22 odsto u roku od pet godina“, ističe Kaprin.

Prema njegovim rečima, potrebno je na sve moguće načine apelovati na stanovništvo da se odgovorno odnosi prema svom zdravlju i da se pri najmanjoj sumnji obrate lekaru, a ne da odgađaju pregled sve dok ne bude previše teško ili čak nemoguće pomoći.

U Rusiji od raka najčešće obolevaju starije osobe, između 70 i 75 godine. Najčešći tip raka kod muškaraca je rak pluća, dok je kod žena najrasprostranjeniji rak dojke. Treba napomenuti da se učestalost oboljevanja od raka pluća smanjila nakon aktivne kampanje protiv pušenja. 

Kada je reč o lečenju onkoloških bolesti, Kaprin objašnjava da je lečenje u onkologiji postalo agresivnije, s manje izraženim toksičnim reakcijama. 

Hemijska labaratorija - Sputnik Srbija
Rusi otkrili novu vrstu agensa — leči rak

„U hirurgiji se aktivno razvijaju efikasne metode elektrohirurgije, koje sprečavaju krvarenje nepristupačnih krvnih sudova. Osim toga, u hirurgiji smo počeli češće da koristimo rekonstruktivnu plastiku i metode očuvanja organa, koje su postale sve traženije zbog otkrivanja raka u ranim fazama. Ranije, zbog kraćeg životnog veka, to i nije bilo tako aktuelno. Pored spasavanja ljudskog života, danas je na nama zadatak i da smanjimo nivo invaliditeta i osposobimo čoveka za normalan život“, istakao je stručnjak.

Prema njegovim rečima, uporedo sa razvojem hirurgije, lekari su počeli aktivno da se bave razradom i primenom najnovijih metoda lečenja metastaza. 

„Pacijenti sa metastazama ranije nisu hirurški lečeni. Mi danas operišemo prilično velike grupe pacijenata, među kojima i one sa rakom želuca u poodmakloj fazi, u kombinaciji sa hemoterapijom. Ranije se takvi pacijenti nisu podvrgavali operacijama. Danas, zahvaljujući hemoterapiji prvo smanjimo veličinu tumora i učinimo ga resektabilnim, čime se smanjuju šanse za širenje“, objasnio je lekar.

Kaprin je takođe dodao da postoje metode koje se u Rusiji koriste samo u klinici „Hercen“ u Moskvi. Reč je o hipertermičkoj intraperitonealnoj hemoterapiji (HIPEC), gde se uz pomoć visokog pritiska raspršuju hemopreparati. Prema njegovim rečima, taj metod se koristi prilikom širenja metastaza u trbušnoj šupljini. 

„Takvi pacijenti su ranije bili neizlečivi, a danas ih mi lečimo. Sada stičemo iskustvo u poboljšanju tih metoda“, kazao je doktor.

Interesantna su istraživanja u primeni metoda u pripremi za hirurško lečenje uz pomoć superselektivne endovaskularne hemoterapije. Kardiolozi već odavno koriste angiografske uređaje za širenje krvnih sudova. Danas se ti uređaji koriste u onkološkim centrima kako bi se smanjio prečnik krvnih sudova ili da bi se u potpunosti zatvorili, kako bi se zaustavio protok krvi kroz tkivo tumora. Štaviše, uz pomoć te tehnike moguće je ciljano koristiti hemoterapijski lek, koji će lečiti tumor pomoću endovaskularne metode. 

„Za tu metodu sada razvijamo lek na bazi itrijuma, koji je veoma efikasan prilikom lečenja raka jetre. U Australiji je taj lek već u proizvodnji, a mi sada pravimo sopstveni“, rekao je Kaprin i dodao da su uz pomoć imunoterapije značajno napredovali u lečenju melanoma.

„Ranije se proces lečenja zaustavljao u drugoj ili trećoj fazi, a sada se uz pomoć imunoterapije lečenje može efikasno nastaviti“, istakao je lekar.

Podsetimo, u decembru je ministarka zdravlja Rusije Veronika Skvorcova izjavila da će se u Rusiji uskoro pojaviti vakcine domaće proizvodnje za lečenje onkoloških bolesti. Prema Kaprinovim rečima, u nekoliko istraživačkih centara radovi teku u tom pravcu. 

Elektrana u Nemačkoj - Sputnik Srbija
Ljudi izazivaju rak čak i kod divljih životinja

„To je skupa metoda, ali će postojati u našoj zemlji. Učestvovali smo u proizvodnji vakcine protiv raka bubrega. Vakcina protiv raka bi nakon nekog vremena trebalo da zauzme određeno mesto među sredstvima za borbu protiv raka“, naglasio je Kaprin.

On je dodao da Rusija ne zaostaje u lečenju raka u odnosu na zapadne zemlje, jer je ruska hirurška škola veoma moćna, a država pomaže prilikom kupovine lekova za hemoterapiju, tako da ni u tom pogledu problem ne postoji.

Međutim, onkolog ističe da za zapadnim zemljama zaostaju kada je reč o stručnom kadru, proizvodnji sopstvenih farmaceutskih proizvoda i visokopreciznoj opremi. 

„Rusija je bila zemlja koja je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka mnogo ulagala u razvoj nauke u tom pravcu. Međutim, devedesetih godina su istraživanja odložena za naredne decenije. Sada se trudimo da nadoknadimo propušteno. Takođe, malo pažnje posvećujemo dobroj reklami i promociji medicinskog turizma, jer je važno kakve informacije mediji šire o nama. Klinike u inostranstvu retko objavljuju podatke o mortalitetu i komplikacijama, jer shvataju da su to negativne strane marketinga“, ukazao je Kaprin.

U Rusiji je trenutno razvijen federalni program za onkologiju, u okviru kojeg Ministarstvo zdravlja planira da organizuje mrežu centara sa onkološkom ambulantom u svim oblastima zemlje. U Rusiji postoji veliki broj dobro opremljenih bolnica i klinika, koje su uglavnom bile namenjene za dijagnozu i lečenje pacijenata sa benignim bolestima. 

„Sada ćemo iskoristiti prednosti medicinskih ustanova za utvrđivanje dijagnoze kod pacijenata obolelih od raka. Na primer, ako postoji sumnja da je pacijentkinja obolela od raka dojke, prvo se kod nje vrše određena istraživanja kako bi joj bilo određeno lečenje. Kako se ne bi opteretili onkološki dispanzeri, prilikom dijagnostikovanja ćemo koristiti tehnički opremljene medicinske ustanove, kako bi pacijenti brzo dobili informacije o svom zdravlju i kako bi što pre počeli sa potrebnim lečenjem.“ 

A na pitanje da li je moguće pobediti rak, onkolog kaže da savremenoj medicini nije cilj da pobedi rak.

„Medicina ima zadatak da postigne kontrolu nad onkološkim bolestima i da na taj način rak postane hronična bolest sa dugim periodom remisije. U ovom pravcu mi vidimo veliki napredak“, zaključio je Kaprin. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala