O tome kakav je zadatak tog obavještajnog centra ne samo kada je u pitanju pritisak na Srbiju i Republiku Srpsku, kako je naglasio Dodik, već i njegova uloga u samoj Crnoj Gori, na čijoj se teritoriji nalazi, Sputnjik je razgovarao sa urednikom portala „Borba“ Draženom Živkovićem, čiji medij je o otvaranju logističkog operativnog centra britanske MI6 u Podgorici izviještavao još protekle jeseni.
Živković smatra da je Zapad Crnu Goru odabrao kao poligon za svoje djelovanje iz više razloga, od kojih je ključni taj da je Crna Gora faktički jedina država iz sastava bivše Jugoslavije koja se istovremeno graniči sa Kosovom, Srbijom i Republikom Srpskom, a koja je pride nedavno postala i članica NATO-a, što Zapadu dodatno olakšava posao.
On dodaje da je sasvim logično što agenti u Podgorici koji imaju zadatak da rade i djeluju na terenu Republike Srpske i Srbije, takođe istovremeno djeluju i na terenu Crne Gore.
„Njihov fokus je svako ko ima bilo kakve dodirne tačke ili simpatije prema Rusiji. Tu prije svega mislim na političare, NVO sektor, medije, novinare, nezavisne intelektualce… Dakle, ko god je protivnik NATO priče, a ima neki proruski prefiks u svom djelovanju ili nastupima, svakako da se nalazi pod njihovom posebnom pažnjom. S tim što, kada je Crna Gora u pitanju, njihov posao je olakšan jer to za njih odrađuje lokalna Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB), dok im je mnogo teže u Republici Srpskoj i Srbiji. Nije sporno da i tamo imaju upliva, ali ne u onoj mjeri u kojoj su ga imale prije pet, šest ili sedam godina, i upravo zato je Crna Gora, po mom mišljenju, izabrana kao poligon za njihovo djelovanje“, kaže Živković za Sputnjik.
Naš sagovornik smatra da je povod za jače angažovanje zapadnih službi, prevashodno MI6 u Podgorici i Crnoj Gori, prije svega definitivno rešenje statusa Kosova i Metohije.
„Kako se bude približavao dan rešavanja statusa Kosova na ovaj ili onaj način, tako će njihovo djelovanje biti sve jače i jače na ovim prostorima jer njima ne odgovara da na Balkanu bude mir. Čak i ako bi sjutra uspjelo da se nekako zatvori pitanje Kosova, niko nam ne garantuje da oni odmah ne bi otvorili sledeće žarište u Sandžaku, jer se polako negdje i ta priča odmotava. Doduše, još uvijek ne javno, ali u nekim političkim kuloarima Sandžak već počinje da biva interesantna tema.“
Sagovornika smo takođe pitali i da li pojačano prisustvo britanske agenture u Podgorici može imati veze i sa insajderom Duškom Kneževićem, čije bi izručenje Crnoj Gori moglo prerasti u osjetljivo pitanje za odnose dvije zemlje.
„Naizgled djeluje da je Knežević pod nekom zaštitom zvaničnog Londona. Doduše, nema nikakve zvanične potvrde ali ni demantija da nije. Ovoliko odugovlačenje priče oko Interpolove crvene potjernice (pošto je to procedura koja se završava u vrlo kratkom roku), upućuje da se djelovi crnogorske vlasti koji upravljaju tužilaštvom možda plaše da Velika Britanija neće odgovoriti pozitivno na njihov zahtjev za izručenjem Kneževića. Tačnije, s obzirom da je on njihov državljanin, procedura nalaže da kad stigne potjernica u London, britanske vlasti će tražiti od tužilaštva Crne Gore da im dostavi sve dokaze koje imaju protiv Kneževića, kako bi procijenili da li je u pitanju politički motivisan proces ili tu stvarno nečega ima“, kaže Živković.
Naš sagovornik smatra da ako vlasti Velike Britanije procijene da to za šta tužilaštvo u Crnoj Gori tereti Duška Kneževića ipak nije teško krivično djelo, onda ga London sigurno neće izručiti.
„Zato mislim da postoji neka razmirica vezano za djelovanje britanskih agenata u Crnoj Gori, jer iz struktura aktuelne vlasti neko vjerovatno pokušava da im bude servilan, dok onaj drugi dio vlasti sigurno neće biti. Tako da ostavljam mogućnost da će tu tek biti turbulencija na relaciji crnogorska vlast — Velika Britanija, a koje će se tek reflektovati kroz rad bezbjednosnih službi kako Velike Britanije u Crnoj Gori, tako i bezbjedonosnih službi Crne Gore“, zaključuje Živković.
