Amfilohije je ocijenio da iskušenje prvenstva postoji u svakoj ljudskoj zajednici gdje postoje ljudi, pa tako i u Crkvi, te da je zbog toga „veoma bitno da Crkva sačuva svoje izvorno ustrojstvo“.
On je kazao je da se sve to naročito vidi iz sadašnje crkvene situacije u pravoslavnoj Ukrajini.
„Naš uvaženi patrijarh vaseljenski Vartolomej smatra da njemu pripada pravo da daje autokefalnost Ukrajinskoj crkvi i da poništava odluku od prije trista godina, da bi mogao da primjeni ono što je zamislio. Mi svi poštujemo carigradskog patrijarha, prvoprestolnu Carigradsku crkvu pravoslavnu. Međutim, to njemu ne daje pravo da može da se ponaša onako kao što je to uradio sa Ukrajinom“, naglasio je mitropolit Amfilohije.
On je objasnio da je carigradski patrijarh kroz istoriju davao autokefalnost samo na onim mjestima koja su pripadala njemu.
„Slovenski narodi i crkve su bili u orbiti Carigrada, kao države, kao carske vlasti. Te odluke su opstale, priznate su od sabora do naših vremena. I ne samo to, nego i na saboru na Kritu je priznato četrnaest autokefalnih crkava. I samim tim one nisu više u nadležnosti patrijarha carigradskog, jer je sabor onaj koji je to konačno potvrdio“, kazao je mitropolit.
Mitropolit je takođe kazao da poštuje patrijarha Vartolomeja, koji je njegov drug iz studentskih dana.
„Ali to ne znači da ćemo podržavati sve njegove odluke. Ipak on nije nepogrešivi rimski papa. I zato, recimo, naša Crkva nije prihvatila to njegovo priznanje autokefalnosti u Ukrajini. Da svi pravoslavni Ukrajinci prihvataju autokefalnost, onda bi to bilo normalno. Ali, ipak većina pravoslavnog naroda Ukrajine pripada kanonskoj Crkvi na čelu sa mitropolitom Onufrijem, koja je vezana za Moskovsku patrijaršiju. To, dakle, nije rešenje, nego samo dublje komplikovanje toga pitanja“, istakao je mitropolit crnogorsko-primorski.
Kazao je da zbog toga naša Crkva umoljava Carigradsku patrijaršiju da sazove svepravoslavni sabor koji će to pitanje riješiti i da isto to, pored ruske, predlažu i druge pomjesne crkve. Rekao je da Carigrad ima pravo da saziva vaseljenske sabore i da je sad problem ko će sazvati sabor koji jedini može da riješi to pitanje.
„Pretpostavljam da to može da uradi Antiohijska patrijaršija, koju su takođe osnovali apostoli Petar i Pavle, i koja je u svoje vrijeme sazivala velike crkvene sabore. Ili Aleksandrijska patrijaršija može da sazove taj sabor. Ali to onda treba da prihvati i Carigrad“, kaže mitropolit Amfilohije.
On je naglasio da episkop Carigrada danas ne može imati ono mjesto koje je imao kada je Carigrad bio carska prestonica.
Pored mnogobrojnih posjetilaca, predavanju mitropolita Amfilohija prisustvovali su i ambasadorka Srbije u Francuskoj Nataša Marić, potpredsjednik EUO Eparhije zapadnoevropske Ljubomir Mihajlović, književnik i publicista iz Pariza Komnen Bećirović, predsjednik Saveza Srba u Francuskoj Đuro Ćetković, protojerej-stavrofor Nikola Crnokrak, dekan pariskog Teološkog instituta Svetog Sergija, kao i starješina crkve Svete Paraskeve protojerej-stavrofor Željko Simonović.
Inače, u Kulturnom centru Srbije, u istom prostoru u kojem je mitropolit Amfilohije sinoć održao predavanje, u toku je i izložba slika proslavljenog srpskog slikara Petra Lubarde, rođenog u Ljubotinu u Riječkoj nahiji.
