Svečanost je upriličena povodom proslave Svetog Simeona Mirotočivog, patrona Mitropolije crnogorsko-primorske.
Episkop mileševski Atanasije kazao je da je poimanje Kosova i Metohije određeno samim povodom okupljanja oko ličnosti Svetog Simeona Mirotočivog i Svetoga Save i njihovog djela, 800-godišnjice samostalnog organizovanja Srpske pravoslavne crkve odnosno, kako je naveo, 800 godina zrelosti upravljanja sobom.
Vladika Atanasije je kazao da smo sada svi na ispitu kada je u pitanju Kosovo i Metohija.
„Mi smo na ispitu, ali to je odgovoran ispit koji nije samo za nas jer slijedimo Hristovu misiju — spasenje svijeta“, kazao je vladika Atanasije i poručio da je vrlo bitno da se sabiramo oko onoga oko čega su se okupljali i naši preci.
Protojerej-stavrofor Velibor Džomić naveo je da su se oni okupili na Kosovsko-metohijskoj večeri da bi govorili o dvije veoma važne knjige koje nisu velike po obimu, ali su velike po značaju.
„Posebno zbog toga što je jedan od autora memoranduma u najvećem dijelu vladika Atanasije, zajedno sa igumanom iz Dečana Savom Janjićem, te da se radi o dokumentu koji je 23. maja 2003. godine usvojio Sabor Srpske pravoslavne crkve kojim je tada predsjedavao Sveti patrijarh Pavle“.
„Već punih 15 godina se vješto plasira priča o navodnoj promjeni stava SPC o Kosovu i Metohiji, pa je Mitropolija crnogorsko-primorska odlučila da ponovo objavi ovaj memorandum na srpskom jeziku“, kazao je Džomić.
On je pojasnio da ima mnogo razloga zbog čega je taj memorandum danas važan, ali da on prije svega svjedoči o jasnom i nepromijenjenom stavu SPC o Kosovu i Metohiji.
Prisutnima se obratio i arhimandrit Sava, iguman manastira Visoki Dečani, koji je prenio pozdrave i blagoslove episkopa raško-prizrenskog Teodosija i dečanske bratije, a prije svega blagoslov Svetoga kralja Stefana Dečanskog.
Govoreći o prilikama na Kosovu i Metohiji, arhimandrit Sava je kazao da postoji velika zabrinutost našeg naroda koji je i dalje odlučan da ostane na svojim vjekovnim ognjištima.
„Zabrinut je naš narod zbog opasnosti, možda i prvi put u svojoj istoriji, da se sami saglasimo sa odsijecanjem KiM jednom zauvijek, ne samo politički već od bića samoga našega naroda. Suočavamo se sa nastavkom ranije, posebno za vrijeme komunizma započetog procesa tjeranja da se sami odreknemo KiM i da narod i Crkva prihvate to kao najbolje rješenje“, rekao je iguman Visokih Dečana.
On je dodao da narod mora da nađe načina da ne dozvoli da se odreknemo Kosova i Metohije.
„KiM nije pitanje politike i teritorije. Za nas je Kosovo i Metohija riznica našeg hrišćanskog identiteta. Bez njega možemo lako da prestanemo da budemo narod Božji, jer se na njemu nalaze svetinje koje stalno kazuju i opominju nas ko smo bili, šta jesmo i šta treba da budemo“, kazao je arhimandrit Sava.
Umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački Atanasije je u svom govoru o KiM ukazao na dugogodišnju komunističku zabranu pominjanja naziva Metohija zbog toga što se iz samoga imena zaključuje da se radi o manastirskom posjedu.
„Sada na KiM imamo oko 1.300 crkava i manastira, a najveće i najvažnije su u Metohiji. Iako je vlast izbrisala Metohiju, ona se ne može izbrisati jer je duboko ukorijenjena u naše biće, zajedno sa Kosovom, i zato uvijek treba govoriti Kosovo i Metohija“, izjavio je vladika Atanasije i dodao da ćemo izdržati, samo treba da se stalno molimo Bogu da bude dogodine u Prizrenu.
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije je blagoslovio Kosovsko-metohijsko veče, ističući da kosovsko-metohijski razgovor traje bez prekida već 600 i više godina:
„KiM je u žiži svjetskih zbivanja od 1389. godine, kada su zvonila zvona u Notr Damu u Parizu, a tako je to i u ovo naše vrijeme. Na Kosovu je nastavljena bitka svjetskih razmjera i predstavlja početak onog što se danas događa u Ukrajini, na Bliskom istoku, u Palestini. Ta zbivanja su, dakle, nastavak onoga što se događalo na KiM“.
Osvrnuo se na priznanje tzv. nezavisnog Kosova od strane aktuelne crnogorske vlasti, za koju je rekao da je rođena iz Brozove Crne Gore:
„Nema sramnijeg čina za Crnu Goru od tog priznanja“, kazao je Amfilohije.
On je dodao da Crkva, koja je 500 godina čuvala dušu i obraz KiM, našega naroda i cijelog Balkana, nastavlja to da radi i danas, a da je ovo što se sada događa samo nastavak petovjekovnog ropstva.
Svoje obraćanje mitropolit Amfilohije je završio Njegoševim stihovima: „Nada nema prava ni u koga, do u Boga i u svoje ruke. Nadanje se naše (a ne beznađe!) zakopalo na Kosovu, u jednu grobnicu“.
„Nema svetije, proročkije riječi od te riječi vladike Rada zapisane 1847. godine kada su Kosovo i naš narod bilo u mnogo težem položaju nego što je danas, ali narod nije izgubio nadu, nego je na toj kosovo-metohijskoj grobnici sagradio nadu i budućnost“, zaključio je Afilohije.
