Kuke i motike! Jedina buna koja traje od 1573. godine do danas (video)

© Sputnik / Senka MilošMatija Gubec i vođe Seljačke bune odlučni da se suprotstave onima koji žive od plodova njihovog rada.
Matija Gubec i vođe Seljačke bune odlučni da se suprotstave onima koji žive od plodova njihovog rada. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Rekonstrukcije čuvenih bitaka u Rusiji su tradicija, dok je u našem okruženju ovaj vid žive istorijske čitanke moguće videti samo u hrvatskom Zagorju. Verni prikaz Seljačke bune, Bitke kod Stubice iz daleke 1573. godine, kad su seljaci pod vođstvom Matije Gupca ustali protiv ugnjetavanja Franje Tahija i tadašnje vlastele, održan je jedanaesti put.

Čitavo mesto na jedan dan vraća se stotine godina unazad, u doba kada se vodila bitka za pravdu seljaka, a manifestacija je značajno unapredila turizam ovog kraja. „Tokom vikenda, naše malo mesto u Zagorju poseti i do 12 hiljada ljudi, što je za nas koji nemamo more izuzetna brojka, a Matija Gubec je naš glavni brend“, kaže za Sputnjik direktorka Turističke organizacije Gupčevog kraja Kornelija Vnučec.

„Imamo Muzej seljačkih buna u Gornjoj Stubici, spomenik Matiji Gupcu, imamo prekrasnu Gupčevu lipu, koja je ove godine nominovana i za stablo Evrope, u Selu Hižakovcu je kućica Matije Gupca koja je za posetioce otvorena 24 sata. Tu je i naš živi arhiv Gupčeve lipe u kojem je vegetativnim putem posađeno 57 sadnica te lipe, i to je jedini takav živi arhiv u zemlji. Sve nam je vezano za Matiju Gupca, pa smo tako došli i na ideju da organizujemo prikaz Seljačke bune“, kaže Vnučecova.

© Sputnik / Senka MilošKmetovi ispred dvorca Franje Tahija, došli su da mu kažu da više neće da trpe namete.
Kmetovi ispred dvorca Franje Tahija, došli su da mu kažu da više neće da trpe namete. - Sputnik Srbija
Kmetovi ispred dvorca Franje Tahija, došli su da mu kažu da više neće da trpe namete.

Prepoznatljivim zagorskim krajolikom dominira dvorac Oršić u Gornjoj Stubici, u kome je smešten Muzej Seljačkih buna. Postavka govori o životu na ovim prostorima u feudalnom razdoblju, od srednjeg veka, pa sve do 1848. godine kada je Ban Jelačić ukinuo kmetstvo u ovom delu Evrope. Ipak, najveću pažnju posetilaca privlači originalno oružje iz seljačkih buna, kuke, motike, sablje i noževi kojima su seljaci nasrtali na plaćeničku vojsku veleposednika.

„Među pobunjenim seljacima verovatno je bilo oko 15 hiljada ljudi, a pretpostavlja se da je u završnoj bici učestvovalo oko pet hiljada. Njih oko tri hiljade poginulo je u sukobu, dok su ostali zatočeni ili ubijeni, a deo njih je osakaćen kao primer ostatku stanovništva i budućim naraštajima da im ne bi u budućnosti palo na pamet da preduzmu nešto tako“, kaže nam Luka Lucin, mladi kustos Muzeja seljačkih buna.

Iako je seljačkih buna bilo i ranije, velika pobuna iz 1573. ušla je u udžbenike istorije, jer je nije, kao druge, bilo moguće tako lako ugušiti, objašnjava Lucin.

© Sputnik / Senka MilošRekonstrukciji velike bitke najviše se raduju deca. Oni učestvuju u svim aktivnostima, osim u borbi sa plaćeničkom vojskom veleposednika.
Rekonstrukciji velike bitke najviše se raduju deca. Oni učestvuju u svim aktivnostima, osim u borbi sa plaćeničkom vojskom veleposednika. - Sputnik Srbija
Rekonstrukciji velike bitke najviše se raduju deca. Oni učestvuju u svim aktivnostima, osim u borbi sa plaćeničkom vojskom veleposednika.

„Većina vojske je, budući da je bila zima, boravila u utvrđenjima, nije očekivala napad. A među seljačkim vođama bilo je ljudi koji su imali vojno iskustvo, pa se veruje da je zapravo njihova namera i bila da pokretanjem bune u vreme zime iznenade velikaše i plemiće i ostvare svoje ciljeve“, objašnjava nam kustos.

Kmetska vojska okupila se ispred crkve u centru mesta i krenula prvo na dvorac veleposednika, a zatim i na njegovu vojsku. U rekonstrukciji bitke učestvuje više stotina ljudi. Reč je o udruženjima koja neguju viteške borbe sličnim onima u Srbiji, a u bitku dolaze iz cele Hrvatske, ali i iz Slovenije, Slovačke, Češke, Mađarske i Italije. Kmetovi i vojnici koriste pravo oružje, pa se dešava i da se povrede u žaru borbe.

Istorijski lik, ali i legendu koja i dalje živi na ovim prostorima, slobodoljubivog seljaka Matiju Gupca, ove godine tumačio je meštanin Krešimir Končevski. Pitali smo ga kako bi se Gubec ponašao da živi u 2019. godini u zemlji kao što je Hrvatska, ili bilo koja druga u našem regionu, u kojoj je posla sve manje, a nameti su sve veći.

© Sputnik / Senka MilošRekonstrukcija Bitke kod Stubice - pojedini učesnici se toliko zanesu, da dođe i do povređivanja, na sreću, u pitanju su ogrebotine i poneki razbijeni nos.
Rekonstrukcija Bitke kod Stubice - pojedini učesnici se toliko zanesu, da dođe i do povređivanja, na sreću, u pitanju su ogrebotine i poneki razbijeni nos. - Sputnik Srbija
Rekonstrukcija Bitke kod Stubice - pojedini učesnici se toliko zanesu, da dođe i do povređivanja, na sreću, u pitanju su ogrebotine i poneki razbijeni nos.

„Teško je detaljno prebaciti kontekst u ovu godinu, ali je taj odnos nepravde, potlačenih i onih koji ih porobljavaju, ostao do danas. To je stvar samog društva, njegovog funkcionisanja. Međutim, oni koji dobro iščitavaju i naše obraćanje ljudima, mogu iz našeg govora, iz naših reči, izvući i današnji kontekst, jer su neke stvari univerzalne. Žalosno je jedino što je današnjim ljudima mnogo lakše da naprave određeni otpor nego što je bilo onda, ali eto, oni su smogli snage, a danas naše društvo na to nije spremno“, kaže „Gubec“.

„Buna traje!“, to je moto ove manifestacije, a Krešimir Končevski nije slučajno odabran da bude Matija Gubec. On je, naime, frontmen jednog od najpoznatijih bendova iz ovog kraja, čuvene „Zadruge“, koja svojim tekstovima poziva na neposlušnost.

„Bend u kome sam aktivan je pank orijentacije, to je bilo logično. Svake godine posle prikaza bitke uveče je rok koncert. Normalno, onda rokenrola nije bilo, u vreme Matije Gupca, ali se može pretpostaviti da taj otpor, bunt i revolt koji rok u sebi nosi, adekvatan buntu ondašnjih pripovedača, bez obzira na to što se međusobno ne poklapaju, ali se poklapaju u kontekstu“, kaže ovaj pank muzičar.

© Sputnik / Senka MilošSpomenik Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici, rad čuvenog hrvatskog i jugoslovenskog vajara Antuna Augustinčića.
Spomenik Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici, rad čuvenog hrvatskog i jugoslovenskog vajara Antuna Augustinčića. - Sputnik Srbija
Spomenik Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici, rad čuvenog hrvatskog i jugoslovenskog vajara Antuna Augustinčića.

Podsećanje na bitku, pored same borbe i kulturno-umetničkog programa, prati srednjovekovni sajam na kome je moguće gađati lukom i strelom, ali i probati široku ponudu domaćih specijaliteta, zagorskih jela i dobre kapljice, što je dodatni razlog za dolazak na vikend u Zagorje iz svih krajeva Hrvatske, ali i Slovenije i Mađarske.

Pobuna seljaka je trajala dvanaest dana, Matija Gubec je živ zarobljen i odveden u Zagreb, gde je okrutno pogubljen na Markovom trgu. Njegova tragična smrt postala je simbol borbe malog čoveka za pravdu, a četiri i po veka kasnije sjajan način da se promoviše turistički potencijal njegovog kraja. 

© Sputnik / Senka MilošManifestacija okupi hiljade turista, a mnogi kažu da su, između ostalog, došli zbog čuvenih zagorskih štrukli, jer takvu pitu nije moguće pojesti na drugom mestu.
Manifestacija okupi hiljade turista, a mnogi kažu da su, između ostalog, došli zbog čuvenih zagorskih štrukli, jer takvu pitu nije moguće pojesti na drugom mestu. - Sputnik Srbija
Manifestacija okupi hiljade turista, a mnogi kažu da su, između ostalog, došli zbog čuvenih zagorskih štrukli, jer takvu pitu nije moguće pojesti na drugom mestu.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala