Kako je Ministarstvo navelo, u predlogu kurikuluma, koji je objavljen na javnoj raspravi krajem 2018. godine, a koji je uradila radna grupa sastavljena od eksperata, to delo se nije nalazilo, uz napomenu da je kurikulum izrađen na osnovu mišljenja Hrvatske akademije nauka i umetnosti, Instituta za jezike, Filozofskih fakulteta iz Zagreba i Rijeke i Fakulteta organizacije i informatike, prenosi N1 Zagreb.
„Broj naslova u popisu obavezne lektire je bitno smanjen u odnosu na postojeći plan i program, što otvara puno veću slobodu nastavniku za izbor dela za celovito čitanje. S popisa klasičnih hrvatskih i svetskih književnih dela nastavnik autonomno bira dodatna dela za celovito čitanje, a dela savremene književnosti nastavnik bira potpuno samostalno, uzimajući u obzir interese učenika, kako bi razvili naviku čitanja“, navodi se u saopštenju.
U saopštenju se dodaje da će Ministarstvo uraditi istraživanje među učiteljima razredne nastave, učiteljima i nastavnicima hrvatskog jezika o tome koja književna dela bi odabrali za celovito čitanje, a u skladu sa kriterijumima navedenim u kurikulumu.
U Hrvatskoj je objavljen novi spisak školske lektire, a posebno negodovanje izazvalo je izbacivanje „Dnevnika Ane Frank“, zbog čega je pokrenuta peticija da se ona vrati na spisak obavezne lektire.
Osim tog dela, deca više neće morati da čitaju „Lovca u žitu“, „Nepodnošljivu lakoću postojanja“ i brojna druga domaća i strana savremena ostvarenja, a zbog te odluke pobunilo se i Hrvatsko društvo pisaca, poručivši kako je popis lektire „kafkijanska noćna mora“.
