Umetnost sa dve strane Berlinskog zida: Ko je gori cenzor — partija ili tržište

© Bernd Borchardt © The Sibylle Bergemann Estate / Ostkreuz Izložba "Na putu oko sveta. Umetnost iz Nemačke" u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, fotografija Sibil Begerman iz kolekcije "Spomenik"
Izložba Na putu oko sveta. Umetnost iz Nemačke u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, fotografija Sibil Begerman iz kolekcije Spomenik - Sputnik Srbija
Pratite nas
Velika međunarodna izložba „Na putu oko sveta. Umetnost iz Nemačke“ biće otvorena večeras u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu. Tokom naredna dva meseca publika će biti u prilici da pogleda izbor od 350 radova 94 autora, nastalih od 1949. godine do danas.

Izložba radova nemačkih umetnika prva je međunarodna postavka u Muzeju savremene umetnosti nakon obnavljanja njegovog zdanja na Ušću, a realizovana je u saradnji s Institutom za međunarodne odnose u kulturi (IFA) i Gete institutom. 

Među radovima koji su predstavljeni beogradskoj publici su i dela svetski priznatih umetnika poput Jozefa Bojsa, Zigmara Polkea, Gerharda Rihtera, Klausa Rinkea, Katarine Ziverding i mnogih drugih. 

© Friedrich Rosenstiel © The Estate of Sigmar Polke / VG Bild-Kunst, Bonn Izložba „Na putu oko sveta. Umetnost iz Nemačke“ u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, rad Zigmara Polkea
Izložba „Na putu oko sveta. Umetnost iz Nemačke“ u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, rad Zigmara Polkea - Sputnik Srbija
Izložba „Na putu oko sveta. Umetnost iz Nemačke“ u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, rad Zigmara Polkea

Kuriozitet ove izložbe su nedavno otkriveni crteži i skice Zigmara Polkea koji, kako je za Sputnjik rekao jedan od kustosa izložbe Matijas Vincen, omogućavaju posetiocima da pogledaju „preko umetnikovog ramena“ i da otkriju kako su nastajale neke od njegovih najoriginalnijih ideja.

„To otkriće je bilo manje-više slučajnost, a sada će biti prikazano prvi put upravo ovde u Beogradu“, navodi Vincen. 

Ova postavka je pre Srbije gostovala u Južnoj Koreji, Rusiji, Izraelu, Meksiku i Brazilu. Matijas Vincen je pripremao zajedno s kolegom Matijasom Flingeom, u periodu od 2010. do 2013. godine, pregledajući ogromne depoe IFA u kojima se nalazi više od 23.000 radova nemačkih umetnika.

„IFA nije uobičajena kolekcija, to je institut koji deluje uz podršku nemačke vlade i kupuje umetnička dela s idejom da ih prikazuje širom sveta. To se može nazvati svojevrsnom kulturnom diplomatijom. Radovi se iznova biraju za svaku pojedinačnu postavku, a potom se vraćaju u Nemačku“, objašnjava kustos.

Prema njegovim rečima, tokom proteklih nekoliko decenija nastala je kolekcija koja daje veoma raznovrstan i sveobuhvatan pogled na razvoj nemačke umetnosti i na dijalog umetnika iz dva međusobno suprotstavljena politička sistema.

© Friedrich Rosenstiel © Gerhard RichterIzložba „Na putu oko sveta. Umetnost iz Nemačke“ u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, rad Gerharda Rihtera
Izložba „Na putu oko sveta. Umetnost iz Nemačke“ u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, rad Gerharda Rihtera - Sputnik Srbija
Izložba „Na putu oko sveta. Umetnost iz Nemačke“ u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, rad Gerharda Rihtera

„Pronašli smo mnogo fotografija, mnogo radova žena umetnika. Ako zavirite u kolekcije nemačkih muzeja i ustanova, videćete da u njima nema tako mnogo radova umetnica iz sedamdesetih i osamdesetih godina, kao u IFA kolekciji“, ističe Vincen. 

Međutim, Kustos napominje da su razlike u radu stvaralaca iz Istočne i Zapadne Nemačke iznenađujuće male. 

© © VG Bild-Kunst, Bonn Izložba „Na putu oko sveta. Umetnost iz Nemačke“ u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, rad Matijasa Hoha
Izložba „Na putu oko sveta. Umetnost iz Nemačke“ u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, rad Matijasa Hoha - Sputnik Srbija
Izložba „Na putu oko sveta. Umetnost iz Nemačke“ u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, rad Matijasa Hoha

„Istorija umetnosti nije politička istorija. Umetnici su često bili u kontaktu, čak i kada njihovi politički sistemi nisu dobro komunicirali. Na primer, u Istočnoj Nemačkoj je pedesetih godina bio aktivan fotograf Arno Fišer, a u Zapadnoj Nemačkoj Šaržeshajmer. Te crno-bele fotografije iz pedesetih godina smo postavili jedne pored drugih na zidu. Možete videti da se one bave istim problemima: Hladnim ratom i hladnim sobama kod kuće. Tada je vladalo siromaštvo i ljudi su imali iste probleme. To možete videti i u estetici tih fotografija“, objašnjava Vincen. 

U Istočnoj Nemačkoj, priča naš sagovornik, fotografija nije bila smatrana umetničkom formom, tako da nije bila pod pritiskom cenzure i uspela je da ostvari velike domete. 

„Osnovna razlika između istočno-nemačke i zapadno-nemačke umetničke prakse je u tome što su umetnici u Istočnoj Nemačkoj ponekad imali probleme s partijom, a u Zapadnoj Nemačkoj sa tržištem. Bilo je dobre umetnosti, ali niko nije hteo da je kupuje. U tom smislu, ni umetnost u Zapadnoj Nemačkoj nije bila dovoljno slobodna, samim tim što umetnici nisu mogli da žive od nje“, navodi Vincen.

Posebno je zanimljivo, kaže naš sagovornik, to što se ova izložba prikazuje paralelno sa stalnom postavkom Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, što nam omogućava da posmatramo i dijalog nemačke i srpske, odnosno jugoslovenske umetnosti, recimo, tokom sedamdesetih godina. 

Na izložbi su prikazani radovi savremenih umetnika, veoma uspešnih na međunarodnoj sceni, kao što su Korine Vazmut, Katarina Hinzberg, Volfgang Tilmans. 

Umetnici, napominje Vincen, uvek imaju svoj, nezavisni pogled na svet: „Oni ne žele da budu diplomate, ali često jesu diplomate i to odlične. Oni su često autsajderi u sopstvenom društvu, ali njihove ideje i stavovi često omogućavaju spoljnom posmatraču da bolje sagleda to društvo“. 

Nemački umetnici u nekim ranijim vremenima su bili, navodi kustos, zaokupljeni istim stvarima kojima se bave i savremeni umetnici. 

„To mi daje izvesnu nadu da su ljudi i društva mnogo bliži međusobno nego što se to čini kada se posmatra iz ugla politike“, zaključuje Matijas Vincen.


Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala