Burna ljubav 20. veka: Izložba Fride Kalo i Dijega Rivere u Moskvi (foto)

© Foto : Predostavleno press-služboй Muzeя FaberžeAutoprotret - Frida Kalo i autoprotret Dijego Rivera
Autoprotret - Frida Kalo  i autoprotret  Dijego Rivera - Sputnik Srbija
Pratite nas
U centralnoj izložbenoj dvorani „Manjež“ u Moskvi otvara se jedinstvena izložba Fride Kalo i Dijega Rivere. Više od 90 radova ovih meksičkih umetnika, među kojima su arhivske fotografije i dokumenti, predstavljeno je na izložbi pod nazivom „Viva la vida. Frida Kalo i Dijego Rivera. Slikarstvo i grafika iz muzeja i privatne kolekcije“.
Knjiga Marije Hese „Frida Kalo: Jedna biografija“ - Sputnik Srbija
Priča o Fridi: Kad život boli, živi snove (foto)

Priča o međusobnom odnosu ovo dvoje umetnika je gotov siže za roman ili holivudski blokbaster. Upoznali su se u Dijegovoj radionici, kada je Frida donela svoje radove kako bi ih uvaženi slikar ocenio. Sama umetnica je više puta govorila da je u životu doživela dve nesreće — prvu, kada zamalo nije poginula, a drugu kad je zavolela Dijega. U „Manježu“ su, osim mnogobrojnih fotografija poznatog para, izložena i pisma koje je Frida pisala mužu u periodu od 1940. do 1953. godine. Rivera je bio stariji od nje 20 godina, ali to nije bila prepreka ni za brak, ni za razvod, ni ponovni brak.

© Foto : Foto predostavleno Muzeem Dolores Olьmedo Frida i Dijego u Njujorku, 1931-1933 god
 Frida i Dijego u Njujorku, 1931-1933 god - Sputnik Srbija
Frida i Dijego u Njujorku, 1931-1933 god

„Iz njihove prepiske zaključujemo da se Fridin život vrteo oko tri stvari, a to su: Dijego, slikarstvo i patnja“, izjavila je švajcarska kolekcionarka Meri En Springer, koja je za izložbu ustupila svoju kolekciju ljubavnih pisama poznatih slikara. Citira Fridinu poruku 1953. godine, kada je Dijego bio odsutan: „Potrudi se da se vratiš što pre, jer bez tebe Meksiko ne postoji. Obožavam te“.

Tragična i neverovatna sudbina meksičke umetnice poslužila je kao osnova za holivudski film „Frida“ iz 2002. sa Selmom Hajek u glavnoj ulozi. Nakon toga, Frida Kalo postala je prava pop ikona širom sveta, ističe Adrijana Haramilo, portparolka muzeja „Dolores Olmedo“, koji je za izložbu ustupio radove iz svoje kolekcije.

© Sputnik / Predostavleno press-služboй Muzeя FaberžeDijego Rivera, "Dete sa sladoledom"
Dijego Rivera, Dete sa sladoledom - Sputnik Srbija
Dijego Rivera, "Dete sa sladoledom"

„Fridine slike su veoma intimne, svako u njima vidi nešto veoma lično, blisko samo njemu. Ljudi koji su prevazišli teške životne ispite često se pronalaze u njenim slikama“, izjavila je Haramilo.

Fridini radovi su uvek prepoznatiljivi — večita fizička stradanja, nemogućnost da ima decu, odnosi sa Dijegom i štićenicima koji postaju pravi prijatelji. Vremenom su njene slike osvojile masovnu kulturu, ukrasile su torbe, obuću i predmete enterijera.

„U Fridinim radovima ljudi vide savremene teme: feminizam, odnos prema životinjama i prema svojoj deci. Platna su veoma svetla, a to i jeste pravi Meksiko. Delimično je motive pozajmljivala iz narodne umetnosti, a delom su to boje same države“, objašnjava stručnjak.

© Foto : Predostavleno press-služboй Muzeя FaberžeDijego Rivera. Gamak. 1956 god
Dijego Rivera. Gamak. 1956 god - Sputnik Srbija
Dijego Rivera. Gamak. 1956 god

„Danas je Dijego Rivera većini poznat kao muž Fride Kalo. Ali u svojoj zemlji on je prava ikona, najpoznatiji umetnik, klasik meksičke umetnosti. U svojim monumentalnim radovima, muralima, ovekovečio je mnoge poznate savremenike. On je u određenom stepenu zabeležio meksičku istoriju“, kaže Adrijana Haramilo.

Do danas su na mnogim zgradama ostale njegove freske. Ljudi mogu da vide njegove radove i izvan muzeja.

„Frida je naslikala oko 200 radova, a Dijego oko 3.000, a oni se danas nalaze u različitim zemljama sveta, od SAD do Rusije. On je slikao svaki dan, to je bila njegova strast“, kaže Adrijana. Dijego Rivera je menjao pravce: u mladosti je voleo kubizam, kasnije je slikao u duhu realizma.

© Foto : Predostavleno press-služboй Muzeя FaberžeFrida Kalo. Mrtva priroda - 1951 god
Frida Kalo. Mrtva priroda - 1951 god - Sputnik Srbija
Frida Kalo. Mrtva priroda - 1951 god

I Rivera i Frida bili su strastveni komunisti. Uprkos njegovoj predanosti idejama, Dijega su nekoliko puta isključivali iz stranke, pa vraćali u nju. Treba naglasiti da su zahvaljujući njemu održavani međunarodni kontakti sa meksičkim umetnicima i istoričarima umetnosti.

Umetnik je na poseban način bio povezan sa sovjetskom Rusijom. Poznato je da je u Meksiku često primao goste iz SSSR-a, družio se sa Majakovskim. Dijego i Frida su primili Trockog, koji je pobegao u Meksiko, a s kojim je Frida uskoro započela aferu. Rivera je prvi put u Sovjetski Savez došao 1927. godine, gde je proveo godinu dana. Posle toga je u svojoj otadžbini često držao predavanja o sovjetskoj kulturi i umetnosti. Drugi put je posetio Moskvu 1955. godine, međutim tada je umetnik bio oboleo od raka, pa je došao u Moskvu da se leči. Iako se loše osećao, aktivno je slikao. Radovi koje je naslikao nakon tog putovanja izložena su u „Manježu“, a među njima su zimski portreti plavooke dece koja se sankaju i šetaju ulicom.

© Foto : Predostavleno press-služboй Muzeя FaberžeFrida Kalo, "Autobus" - 1929 god
Frida Kalo, Autobus - 1929 god - Sputnik Srbija
Frida Kalo, "Autobus" - 1929 god

Umetnik je nekoliko radova poklonio sovjetskim zemljama, među kojima je i slika „Velika pobeda“ iz 1955. godine. Ona se trenutno nalazi u kolekciji Puškinovog muzeja. Direktor muzeja „Faberže“ Vladimir Voročenko priznao je da ne mogu svi radovi Fride Kalo i Dijega Rivere da napuštaju Meksiko. One koje je dozvoljeno iznositi potrebno je transportovati na određen način, različitim avionima. Sve u svemu, uslovi su veoma strogi.

Izložba u „Manježu“, koju je organizovao muzej „Faberže“, biće otvorena do 12. marta. Osim umetničkih slika i arhivskih dokumenata, potrebno je obratiti pažnju i na kopije korseta, koje je Frida nosila, i po kojima je slikala dok je ležala, a to govori o njoj isto kao i njene slike.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala