Reditelj Emir Kusturica najavio je 12. filmski i muzički festival „Kustendorf“ koji će biti održan na Mećavniku od 11. do 16. januara.
Na pitanje Sputnjika da li se već više od jedne decenije oseća usamljeno u misiji isticanja autorskog filma i promovisanja mladih talenata, Kusturica odgovara da je on jedan od onih koji su uspeli da jezik festivala prevedu na jezik bioskopa.
„Svi moji filmovi koje sam radio su bili prikazivani zapravo srećnom igrom okolnosti, jer su na festivalima bili preporučeni u ogromnom broju zemalja i u ogromnom broju bioskopa. I to je ono što je sada sve više u opasnosti, kako zbog ’Netfliksa‘, koji sigurnim koracima preuzima bioskope u svoje ruke, tako i zbog smanjene mogućnosti da se iz jednog prostora festivala uđe u ono što se zove distributivna mreža.“
Reditelj je slikovito objasnio da je ta distributivna mreža napadnuta sa velikim brojem krompira ispod kojih je nemoguće naći onaj najfiniji. Jer čak i ako se nađe, biće mu onemogućeno da živi u bioskopu.
„Ja sam jedan od onih koji planira svoje filmove multikulturno, odnosno ono što je ideja multikulturnih društava, to je moja ideja o filmu“, kaže reditelj povodom početka rada na filmu o stradanjima i strahotama u Jasenovcu.
„Imam sada tri, četiri projekata od kojih ne znam koji bih prije započeo. Ali to mi se sviđa. Kao kad čitam dvije, tri knjige, pa pročitam prvo onu koja mi je najduža. Dakle, film o Jasenovcu je u povoju. On bi trebalo da dobije svoju osnovu, ali smatram da se serija prigodnih filmova koji su u Srbiji započeti nastavlja i već postoje pretendenti koji su jednostavno to zablokirali“, rekao je mokrogorski profesor i dodao da će se sigurno pozabaviti tom temom, ali nikako u duhu u kojem je u poslednje vreme srpska kinematografija napravila nekolicinu prigodnih filmova. On smatra da to jednostavno nije dobro za ambijent.
„Sada praviti film naglo, odjednom o Jasenovcu, to bi bilo kao praviti film o Prvom svjetskom ratu, a mislim da to nije dobro jednostavno zato što film mora prije svega da izraste, kako rekoh, iz dobrog ambijenta. Nije ista stvar napraviti vodoskok i film. A ovde se ti pojmovi brkaju.“
Našeg sagovornika smo pitali i kako ocenjuje kulturu u Srbiji u 2018. godini.
„Mislim da postoji dobar pogon, da postoje ljudi koji jednostavno pokreću ideje o kulturi i da ta potreba sve više i snažnije dominira Srbijom. Evo, izdvajaju i više sredstava za film, pokušavaju da budu barem ono što je Hrvatska i Slovenija, što je dobro. A opšti fond srpske kulture je zapravo njen zaštitni znak. Ono što je u svijetu pozorišta i filma važno to je da nam junaci budu pravi glumci, a nikako predstavnici rijalitija“, naglasio je Kusturica za Sputnjik.
