Strani novinari na ruskom poluostrvu Krim

© Sputnik / Konstantin Čalabov / Uđi u bazu fotografijaArhitekturni spomenik "Lastavičje gnezdo" na Krimu
Arhitekturni spomenik Lastavičje gnezdo na Krimu - Sputnik Srbija
Pratite nas
U želji da razbije predrasude vezane za rusku politiku prema Krimu posle prisajedinjenja te republike Rusiji i da objavi svoju novu politiku, svoje razloge i svoje istorijsko pravo, Vlada te republike je organizovala niz susreta na ministarskom nivou sa novinarima iz više zemalja, kojima su prikazani pravci razvoja i potencijali poluostrva.

Tokom prošle nedelje na Krimu su boravili novinari iz Francuske, Švedske, Jermenije, Grčke, Ekvadora i Srbije, koju su predstavljali novinari srpske „Nacionalne revije“, kao i predstavnici „Kraljevskog reda vitezova kneginje Linde Karađorđević“. 

Organizovane su posete nekim od najznamenitijih kulturno-istorijskih spomenika bogate istorije Krima. Carski letnji dvorac Livadija na Jalti, dvorac Voroncova, kuća Antona Pavloviča Čehova, Bahčisarajski dvorac, centar tatarskog kanata i čuveni Svetouspenski manastir, uklesan u stene iznad Bahčisaraja, čuvali su lepotu i skrivali tajnu krimskog poluostrva. 

© Sputnik / Olivera Ikodinović Livadijski dvorac na Jalti.
 Livadijski dvorac na Jalti.  - Sputnik Srbija
Livadijski dvorac na Jalti.

U sedištu Vlade Republike u Simferopolju, razgovaralo se otvoreno o svemu, o prisajedinjenju, o identitetu stanovnika Krima, o tatarskom pitanju, o planovima za budućnost, kao i o mogućnostima i oblicima investiranja.

Ministri infrastrukture, finansija, turizma, kulture i urbanizma detaljno su predstavili svoje planove. Najvažnija je trenutno izgradnja auto-puta, federalne magistrale, koja povezuje obalu sa Simferopoljem i Kerčom, koji dalje novoizgrađenim Kerčkim mostom spaja ovaj deo Krima sa kontinentalnim delom Rusije. 

© Sputnik / Dragan ĆirjanićSvetouspenska crkva, Krim.
Svetouspenska crkva, Krim. - Sputnik Srbija
Svetouspenska crkva, Krim.

Svi statistički podaci potvrđuju ono što se i golim okom može videti, da velike investicije kombinovanog državnog i privatnog preduzetništva unose novu dinamiku i rast po svim parametrima u letargijom i nemarom zahvaćeni Krim iz godina prethodnog perioda. Pored saobraćaja, najviše se investira u turizam i u zaštitu kulturne baštine. Obala Krima, sa svojim istorijskim nasleđem, poprima oblik svojevrsne ruske rivijere, gde se napetost između carskog perioda i perioda komunizma povlači pred novom stranicom ruske istorije. 

Svi su se složili u tome da sankcije zemalja Zapada nemaju perspektivu. One svakako otežavaju i usporavaju neminovni procvat Krima, ali zato, na drugoj strani, bude entuzijazam i snagu zasnovanu na sopstvenim, ruskim izvorima. 

© Sputnik / Dragan ĆirjanićBahčisaraj, Krim.
Bahčisaraj, Krim. - Sputnik Srbija
Bahčisaraj, Krim.

Ne zaboravimo da je u Hersonu na Krimu knez Vladimir u X veku primio hrišćanstvo, da su, posle Rusko-turskog rata, carske ruske trupe ušle na Krim, da su tu Rusi krvarili u Krimskom ratu 1855. godine, da su se tu vodile poslednje borbe građanskog rata pred egzodus Bele armije generala Vrangela. Tu je maršal Tolbuhin porazio Nemce i Rumune u Drugom svetskom ratu. Krim je natopljen ruskom krvlju. 

Strateški značaj i lepota Krima čine ga veoma važnim prostorom južnog dela Rusije. Bliskost između lepote i tragedije ovde daje čudesnu aromu života. Tu se susreću svetovi — slovenski, mediteranski, islamski, antički. Tu se susreću i stapaju Evropa i Azija. 

Istorijski kratkotrajna i neprirodna odvojenost Krima od svog ruskog identiteta i povratak u svoje ruske okvire pružaju osnovanu nadu da će svojim primerom ukazati na puteve i tragično usamljenoj, autentičnoj Ukrajini da ponovo pronađe okvir za svoj slovenski identitet i izgubljeni svet, da ne bi postala žrtva svojih iluzija, oružje u rukama i plen neprijatelja Evrope. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala