Dolazak na ovaj brod nije trajao 60 minuta, koliko nam je trebalo da se dovezemo iz luke Bar, već punih deset godina, saopštio je premijer Crne Gore Duško Marković tokom posjete norveškom brodu „Polar empres“ (Polarna carica) koji je u crnogorske vode uplovio 14. novembra kako bi za potrebe koncesionara italijansko-ruskog konzorcijuma „ENI—Novatek“ obavio 3D seizmološka istraživanja nafte i gasa.
Norveški brod će istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju vršiti u blokovima 4, 5, 9 i 10, i ono će, ako sve bude po planu, trajati 34 radna dana, a koliko ozbiljno vlast u Podgorici računa na ovaj resurs govori i poruka premijera Markovića poslata direktno sa „Polarne carice“ — kako se nada da je istraživanje ugljovodonika u crnogorskom podmorju „početak nove industrijske proizvodnje u Crnoj Gori“.
„Crna Gora nije ušla u ovu priču ishitreno ponesena prognozama i projekcijama o dobiti. Ne! Mi smo istraživanju nafte i gasa pristupili sistematično i temeljno“, kazao je Marković.
To je potvrdila i ministarka ekonomije Dragica Sekulić, koja je otkrila da će na istraživačkom brodu tokom narednih četrdesetak dana boraviti i predstavnici državne uprave, sve u cilju kako bi Crna Gora na pravi način odgovorila na, kako je rekla, ono što je očekuje kroz dalje aktivnosti u oblasti industrije nafte i gasa.
U tom cilju, norveški brod „Polar empres“, zadužen za potrebe prikupljanja podataka, trenutno prate i tri broda za podršku — „Oušn mermaid“, „Seven vejvs“ i crnogorski brod „Trio mare“, a krajnji cilj je da se 3D ispitivanjem snimi dno crnogorskog podmorja kako bi se dobile mape na osnovu kojih će biti locirane prve dvije bušotine.
Ipak, iako crnogorska vlada uvjerava da će javnost biti redovno informisana o statusu istraživanja i aktivnostima koje se vrše u blokovima 4, 5, 9 i 10, (na potezu između Bara i Ulcinja), sve su glasniji apeli brojnih ekoloških udruženja, aktivista i pojedinaca koji se zalažu da se odlučno kaže — „Stop bušenju Jadrana“.
Oni upozoravaju na činjenicu da „nigdje na Zemlji ne postoji primjer uspješnog opstanka turizma koji se zasniva na čistoj i očuvanoj životnoj sredini sa naftnim platformama“, te da bi „istraživanje i eksploatacija nafte u Ulcinju, Baru i šire značila kompletno degradiranje ekosistema vrsta“.
Tako je istraživanja nafte i gasa osudio i poznati crnogorski arheolog, mr Mladen Zagarčanin, koji je ocijenio da će naftne bušotine biti tačka na naš kraj.
„Kada se krene s tim korporativnim užasom, zaboravimo na obalu“, dodao je on.
Na pogubne posledice otpočetih akustičnih istraživanja pretrage nafte i gasa u crnogorskom podmorju upozorio je i TV reditelj, ronilac i ekološki aktivista Dušan Varda.
„Ono što većini ljudi nije poznato jeste činjenica da su istraživanja koja prethode eksploataciji ugljovodonika (nafte i gasa) neuporedivo pogubnija za život u moru od samog bušenja i ekstrakcija ’crnog zlata‘“, kazao je Varda, koji se takođe zapitao i šta Crna Gora dobija saglasnošću da se u njenim vodama sprovodi istraživanje, uzimajući u obzir značaj turizma u ekonomiji Crne Gore.
„Gotovo je neshvatljivo da Crna Gora danas ima namjeru da otpočne sa novom privrednom djelatnošću kojom se nikada u svojoj istoriji nije bavila, niti ima ikakve kapacitete za to. Koliko je crnogorska vlada bila popustljiva pred zahtjevima naftnih kompanija svjedoči činjenica da su istraživanja dozvoljena u blokovima koji su bliži obali nego što je dosad bio slučaj bilo gdje na Jadranu. Sve procjene rizika ukazuju da apsolutno ništa dobro ne može rezultirati iz planiranih aktivnosti, osim dobrobiti koju će naftne kompanije i pojedinci ostvariti za sebe“, jasan je Varda.
Mreža „SOS za Montenegro“ u znak protesta takođe je organizovala marš protiv istraživanja nafte i gasa, koji je trajao četiri dana, uključujući prolazak kroz sve primorske gradove u dužini od 145 kilometara, a u toku je i peticija iste organizacije kojom se traži da Vlada Crne Gore raskine ugovore sa Eni-Novatek konzorcijumom, jer je isti „prepoznat po ekocidima širom svijeta“.
Upozorenje ekologa i NVO sektora da je ovim činom Crna Gora potpisala „smrtnu presudu“ za svoj turizam registrovano je i u susjednoj Hrvatskoj, pa su tamošnji mediji „Slobodna Dalmacija“ i „Jutarnji“ sa naslovom — „Skandalozna izjava čelnika crnogorskog turizma: Ekoaktivisti, ne brinite se, naša nafta zagadit će hrvatsko more!“, prokomentarisali posve nesmotreni izjavu predsednika Crnogorskog turističkog udruženja Žarka Radulovića, koji je ocijenio da bi od naftnih bušotina „više stradala Hrvatska nego Crna Gora, koja to ne bi ni osjetila“.
Elem, dok ekološka udruženja i aktivisti protestuju zbog devastacije Jadrana, čini se da se crnogorska vlada ne uzbuđuje previše. Istraživanja u podmorju su u toku, a dodatni dokaz da se neće odustati je i to što konzorcijum „Eni—Novatek“ nije jedini, pa će istraživanje ugljovodonika u Crnoj Gori uskoro otpočeti i grčka kompanija „Enerdžijan oil and gas“, dok je bilo i nekih najava da se razmišlja o još potencijalnih koncesionara.
To sve upućuje na zaključak da je vlada u Podgorici u potpunosti odlučna da, ako za to postoje uslovi, Crna Gora postane nova „naftna“ država na svjetskoj pozornici, te da se potencijalnog naftnog biznisa neće olako odreći. U uslovima kada Crna Gora grca pod teretom spoljnog duga koji se sve brže uvećava, možda je otkriće nafte glavna izlazna strategija vlasti iz realnih ekonomskih problema u koje je zemlja zapala.
