Novi udar na Rusiju u Njujorku režirao Kijev

© Sputnik / Alekseй Malьgavko / Uđi u bazu fotografijaRuska zastava na Krimu
Ruska zastava na Krimu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Krim je osudio rezoluciju koju su sinoć usvojile Ujedinjene nacije o navodnim kršenjima ljudskih prava na poluostrvu. Predstavnici Državne dume i Saveta Federacije uvereni su da Ukrajina, koja je glasala za taj dokument, pokušava da svetu predstavi sliku koja njoj odgovara, dok su zemlje koje su to podržale pokazuju „političko slepilo“.

Treći komitet Generalne skupštine UN, odgovaran za socijalna, humanitarna i kulturna pitanja, usvojio je rezoluciju koju je predložila Ukrajina, koja osuđuje navodno kršenje ljudskih prava na teritoriji Krima.

Za dokument je glasalo 67 zemalja, protiv je bilo 26, dok su 82 zemlje bile uzdržane. Međutim, povećao se broj zemalja koje su neutralne po tom pitanju. Godine 2017. u sličnoj situaciji 76 zemalja je bilo uzdržano, a 2016. godine 77 država.

Drumski saobraćaj preko Krimskog mosta - Sputnik Srbija
Ukrajina počela krivično da goni Ruse koji „nezakonito“ dolaze na Krim

Tekst rezolucije je sastavio Kijev. U njemu se izveštava o „nezakonitom uspostavljanju zakona, jurisdikcije i upravljanja od strane Rusije“ u regionu. Autori dokumenta smatraju da se na poluostrvu primećuje „sve veći pritisak na manjinske verske zajednice i to u vidu čestih policijskih pretresa, pretnji i progona pripadnika ukrajinske pravoslavne crkve kijevske patrijaršije, protestantske crkve, džamija i muslimanskih verskih škola, grkokatolika, rimokatolika i Jehovinih svedoka, a osuđuje se i „neosnovani progon desetina mirnih muslimana zbog njihove navodne pripadnosti islamskim organizacijama“.

„Beskompromisni rat sa Rusijom

Zamenik stalnog predstavnika Rusije u UN Genadij Kuzmin prokomentarisao je sadržaj rezolucije naglašavajući agresivnost teksta koji je predložila Ukrajina.

„Autori se uporno trude da predstave situaciju na Krimu kao neku vrstu oružanog sukoba, koristeći termine ’aneksija‘ i ’okupacija‘. Sudeći po toj terminologiji, Ukrajina već četiri godine vodi beskompromisni rat protiv Rusije, koja nikada nije ni ulazila u rat, jer u Rusiji niko ne namerava da ratuje sa po krvi bliskim ukrajinskim narodom. Neće im uspeti da kazne stanovništvo Krima zbog njihovog izbora u korist Rusije“, istakao je on.

Bivši nemački kancelar Gerhard Šreder - Sputnik Srbija
Šreder: Krim će morati da bude priznat kao ruski

Ruski diplomata je takođe napomenuo da je referendum o ponovnom ujedinjenju Krima sa Rusijom bio strogo sproveden u skladu sa međunarodnim pravom. Stanovnici poluostrva su otvoreno glasali, izražavajući svoje pravo da „žive bez novih ukrajinskih idola — Bandere, Šuheviča i drugih nacističkih sledbenika“, kao i pravo na obrazovanje i slobodan govor na maternjem jeziku — ruskom, ukrajinskom ili krimsko-tatarskom.

„Nema nikakve represije“

Na Krimu su uznemireni zbog teksta rezolucije i naglašavaju da situacija u regionu uopšte ne odgovara onome što je izloženo u rezoluciji.

„Ne postoji nikakvo ugnjetavanje verskih manjina, nema racija, hapšenja, progona zbog slobode govora i veroispovesti. Štaviše, stvaraju se svi uslovi kako bi se zadovoljile sve potrebe verskih manjina“, izjavio je za RT član Komiteta za spoljne poslove Saveta Federacije Republike Krim Sergej Cerkov.

On je podsetio da će upravo nakon ujedinjenja Krima sa Rusijom biti izgrađena glavna džamija na poluostrvu, dok je pod ukrajinskom vlašću na Krimu samo „izdvojeno zemljište za izgradnju džamije, što je propraćeno velikim sukobima i skandalima“, pojasnio je Cerkov.

Poslanik Državne dume na Krimu Ruslan Balbek takođe ističe da predstavnici UN ne uzimaju u obzir stvarnu situaciju, a to je da se „na teritoriji celog poluostrva grade džamije“.

Američka vojska - Sputnik Srbija
Suludi plan Amerike: Munjevitom vojnom akcijom oteti Krim od Rusije

Kršenja ljudskih prava navedena u rezoluciji UN su u stvari „iluzija nepostojećeg kršenja ljudskih prava na Krimu“, a tu iluziju stvara Ukrajina, uveren je vicepremijer Vlade Krima Dmitrij Polonski.

„Političko slepilo koje je gotovo tradicionalno za 70 zemalja koje su glasale za rezoluciju, nikoga ne iznenađuje. Ta bolest ne dozvoljava da se primeti ogromno kršenje ljudskih prava u Ukrajini, koja već nekoliko godina vodi rat protiv svog naroda na teritoriji Donbasa“, istakao je predstavnik Vlade Krima.

„Umorni smo od ukrajinskog stava“

Poslanik Državnog saveta Krima Vladislav Ganžar je istakao da je upravo nakon ujedinjenja sa Rusijom na Krimu stvoren i međuetnički i verski konsenzus. Stoga, situacija opisana u rezoluciji apsolutno ne odgovara realnoj situaciji.

„Uveren sam da vreme čini svoje i ide u korist ruskog stava povodom Krima, a on je jednoglasan: Krim je Rusija. A rezolucije samo omogućavaju Ukrajini da se pokaže u različitim međunarodnim strukturama. Niko ne želi da govori o tome da se danas u Ukrajini ljudi smrzavaju u pojedinim gradovima i da se vodi krvavi građanski rat“, istakao je Ganžara.

Prema njegovom mišljenju, takođe je indikativno da se ove godine u Un povećao broj zemalja uzdržanih u glasanju, što znači da strani predstavnici manje veruju izjavama koje dolaze iz Kijeva i sami pokušavaju da procene stvarno stanje stvari.

Ruska zastava na palubi jedrenjaka Hersones na Krimu - Sputnik Srbija
Ruski poslanici ocenili plan za „povratak“ Krima u Ukrajinu

„Gubitak glasova ukazuje na to da se ceo svet umorio od ukrajinskog stava povodom Krima. Neke države shvataju da je Krim danas deo Rusije, zahvaljujući, između ostalog, delegacijama koje su više puta boravile na poluostrvu. Krim se razvija prilično ozbiljnim tempom za razliku od degradacije dok je bilo u sastavu Ukrajine“, zaključio je Ganžara. 

Iz prve ruke

Predsedništvo Parlamenta Krima je 2017. godine uputilo Generalnoj skupštini UN predlog za posetu Krimu kako bi se formiralo nezavisno mišljenje o situaciji u regionu. Ove godine je sa istim predlogom istupila krimska poverenica za ljudska prava Ljudmila Lubina.

„Nemam informacije koje potvrđuju tu rezoluciju. Oni u svojim rezolucijama bez ikakvih osnova ponavljaju jedno te isto. Neka sami dođu na Krim i popričaju sa ljudima kako bi se uverili da nema nikakvih kršenja ljudskih prava“, izjavila se Lubina.

Do sada se međunarodna organizacija nije oglasila, ali su u međuvremenu Krim posetile desetine nezavisnih delegacija, koje su nakon putovanja izvestile o tome šta su videle.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala