Ipak, koliki je taj prirodni resurs, na kojoj dubini i gdje se tačno nalazi, tek će pokazati ozbiljna istraživanja koja su ovog mjeseca otpočela u crnogorskom akvatoriju.
Naime, Crna Gora je prije tri godine raspisala prvi tender za istraživanje nafte i gasa, na kojem su prava dobili italijansko-ruski konzorcijum „Eni–Novatek“ i grčka naftna kompanija „Energean Oil & Gas“, koje su početkom ovog mjeseca počele sa seizmičkim ispitivanjima u crnogorskom akvatoriju.
Prvi brod italijansko-ruskog konzorcijuma u tu svrhu uplovio je u Crnu Goru prvog novembra, dok se u četvrtak 15. novembra očekuje dodatni konvoj brodova, među kojima je najveći 117 metara dug norveški „Polar emparis“. Prema uslovima tendera, i „Eni–Novatek“, kao i grčki „Energean Oil&Gas“, pored toga što istražuju na različitim lokalitetima imaju istovjetan cilj — potvrditi da rezerve nafte i gasa u 13 istražnih blokova crnogorskog pomorja zaista postoje.
Direktor italijanske kompanije „Eni“ za Crnu Goru Agostino Makanji, u ekskluzivnom razgovoru za RTCG kazao je da su u toj kompaniji optimisti.
„Ovdje smo jer smo analizirali podatke koji su već postojali u Crnoj Gori i vjerujemo da potencijal postoji, ali naša poslednja riječ će biti tek kada vidimo nove podatke do kojih ćemo doći seizmičkim istraživanjima. Naime, brod koji će se kretati sporo brzinom između 4 i 6 čvorova za sobom će vući uređaj za emitovanje zvučnih impulsa, odnosno vazdušnih topova. Zvuk će se odbijati o morsko dno, a brodski kompjuteri će obrađivati seizmičke podatke. Taj signal će analizirati superkompjuter i dobićemo bolju sliku šta je ispod površine. Nadamo se da ćemo dobiti dobre podatke“, kazao je Makanji.
U grčkoj naftnoj kompaniji koja je na osnovu izvještaja nezavisnog procjenitelja „Kompetent persons report — CPR“ utvrdila da Crna Gora u podmorju „krije 51 milijardu kubika gasa i 144 miliona kubika tečnih resursa, što je ekvivalent od 438 miliona barela nafte“, takođe smatraju da imaju razloga za optimizam.
„Kada nam bude odobrena procjena uticaja na životnu sredinu, plan nam je da brod krene sa istraživanjem krajem decembra ili moguće početkom naredne godine. Ako budemo imali sreće da nađemo dobra mjesta, bušenje će se desiti 2020. godine“, najavio je Antonios Nikolopulos, direktor grčkog „Energean Oil& Gas“ za Crnu Goru.
Inače, minimalan broj naftnih bušotina italijansko-ruske i grčke kompanije, koji je definisan Ugovorom sa Vladom Crne Gore, jeste takav da će „Eni“ i „Novatek“ bušiti dvije bušotine od kojih će jedna biti duboka 6.500 metara, a druga 2.000.
Pored uvjeravanja Uprave za ugljovodonike da će prva bušotina biti van teritorijalnih voda Crne Gore, odnosno 23 kilometra daleko od obale na potezu između Bara i Ulcinja (jer je poznato je da se teritorijalne vode protežu do 12 kilometara od obale), početna seizmička istraživanja u crnogorskom pomorju ovog puta ne prolaze bez snažnog protivljenja dijela javnosti.
Tako je nevladina organizacija „Grin hom“ pozvala Vladu da „hitno obustavi seizmološka ispitivanja i uvede moratorijum na istraživanje nafte i gasa, jer se, kako su naveli, radi o „visokorizičnom projektu koji donosi ozbiljne devastacijske posledice za živi svijet mora, seizmološke rizike, rizike po zdravlje i život građana, kao i ozbiljne degradacije za turizam kao najvažniju crnogorsku privrednu djelatnost“.
U toj NVO takođe tvrde da Vlada „potpisivanjem ekocidnih ugovora sa naftnim magnatima“ krši i Ustav Crne Gore kao ekološke države, a naročito se pribojavaju otpočetih seizmičkih ispitivanja na moru:
„3D brodovi imaju višestruke emitere (obično od 4 do 20), dužine od tri do šest kilometara, koje vuku na međusobnom razmaku do 120 metara, što govori o ogromnoj zoni pod uticajem na akvatički svijet i morski ekosistem. Ove eksplozije zvuka izazvane zvučnim topovima su jačine do 240 decibela, te izazivaju teška oštećenja morskih organizama i izazivaju drastične migracije ili pomor riba. Samo jedan zvučni talas dostiže širinu djelovanja u obimu od 60 kilometara, tako da planktoni, morski sisari, ribe i druge vrste unutar ovog pojasa, a najbliže izvoru, uginu od oštećenja senzora za vid i orjentaciju, pucanja organa i slično, dok mlađ biva trajno uništena“, upozorili su iz „Grin homa“.
U međuvremenu, čini se da Vlada Crne Gore zasad ne haje mnogo za upozorenja ekologa, što potvrđuje da je već otpočeta i izrada zakona o specijalnom državnom fondu, po uzoru na norveški Državni penzioni fond, naširoko poznat po tome što je najveći na svijetu, jer je, ukoliko se zaista utvrdi postojanje „crnog zlata“ u crnogorskom pomorju, najavljeno da od ukupnog prihoda od tog posla 62 do 68 odsto pripadne Crnoj Gori.
„Vlada i Parlament su odlučili da samo 15 odsto od tog eventualnog prihoda ide u budžet kao sredstva budžeta, a da 85 odsto, glavnica, bude nešto slično porodičnom srebru, da to pripada i generacijama koje dolaze, i da to bude jedan investiciono razvojni fond, koji će sam po sebi generisati neke prihode“, potvrdio je direktor Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević.
Naravno, da li će se „vjekovni san“ Crnogoraca da pronađu naftu u svom dvorištu zaista i ostvariti ili će sve ostati samo pusta želja i mašta, saznaće se vrlo uskoro. Sudeći po najavama i analizama naftnih kompanija uključenih u ovaj posao, na konačan odgovor će se čekati najduže dvije godine.
