Autorka ruskih bestselera: Svaka čast Hariju Poteru, ali gde je srpska fantastika?

© A. AndrićMarija Semjonova
Marija Semjonova - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ruska književnica Marija Semjonova boravila je prvi put u Srbiji i kaže da su joj se ljudi ovde veoma svideli.
Kazablanka - Sputnik Srbija
Sledeće godine, pravac Kazablanka! Kako su Sajam obogatili gosti iz Maroka (video)

Marija Semjonova je poznato ime u Rusiji, piše romane iz različitih oblasti epske fantastike, uglavnom slovenske ili nordijske. Pisala je istorijske romane o životu slovenskih plemena, pisala je i krimiće, a ukupan tiraž njenih dela do sada je premašio dva miliona primeraka. 

Kod nas su objavljena četiri romana epske fantastike o Vukodavu, poslednjem ratniku iz plemena Sivog psa, i dva njena istorijska romana — „Valkira“ i „Mač mrvih“. Sada je u toku prevođenje popularne enciklopedije o svakodnevnom životu starih Slovena, pod naslovom „Mi smo Sloveni!“, koju je Marija Semjonova napisala još 1993. godine. 

Kako biste nam opisali glavne teme Vaših književnih radova?

— Mene najviše zanimaju duša naših dalekih predaka, svetonazor, pogled na svet naših dalekih predaka. S jedne strane, da pojmim njihov pogled na svet, a kada to shvatimo, da nam to pomogne da bolje shvatimo današnji svet. S druge strane, vrlo je zanimljivo sve to razmatrati i razjašnjavati — kako su naši preci na drugi način odgovarali na razna večna pitanja, a, takođe, kako su rešavali pitanja sopstvene epohe, onog vremena u kojem su živeli. Meni je zanimljivo da to proučavam i da posle o tome pričam čitaocima, uplićući sve to u zanimljive priče. 

Krajem oktobra i početkom novembra bili ste prvi put u Srbiji. Kakvi su utisci? 

— Premda sam tu bila prvi put fizički, oduvek sam slušala mnogo toga o Srbiji. Srbija, to je nešto što je u duši svakog Rusa. Kada sam dospela tu — kao da sam stigla kod rođaka, kod najrođenijih, najvoljenijih rođaka koje do sada nisam videla. I taj osećaj u meni stalno narasta. U Srbiji se ne osećam kao strankinja. Vidim kako se ovde odnose prema Rusima. 

63. Međunarodni sajam knjiga u Beogradu - Sputnik Srbija
Svet će promeniti knjige, a ne diktatori i oružje

Najviše me je zanimalo da li će se stvarnost poklopiti sa mojim prethodnim mišljenjima, da li će se podudariti sa onim što sam u podsvesti oduvek nosila. 

Lepih gradova i lepih mesta na svetu ima mnogo i ja sama živim u najlepšem gradu, Sankt Peterburgu. Zato sam ovde najviše gledala ljude. Ljudi su mi se veoma svideli. 

Bili ste na Beogradskom sajmu knjiga? 

— Jako me raduje zanimanje Srba za knjigu, za čitanje. S druge strane, neprijatno me je začudila potpuna nadmoć latinice i zapadne književnosti prevedene ovde. Kao da su se Srbi odučili da ne pišu nešto svoje i kao da su zaboravili na rusku književnost. Tek kasnije sam saznala da postoji i srpska epska fantastika. Na tome rade pisci, a to ne može da me ne raduje. Ali nekako je ispalo da ja te knjige nisam videla na Sajmu. Zato sam na sve strane videla Harija Potera. Ja sam ga čitala i u originalu, na engleskom, to je dobra knjiga. Greh je da je grdimo. Ali pored Harija Potera ima i veoma mnogo drugih knjiga, pa i onih koje su Srbi pisali na temu srpske istorije i kulture. Volela bih da vidim više takvih knjiga. 

Matija Bećković - Sputnik Srbija
Matija Bećković za Sputnjik: Oni koji upravljaju svetom misle da nam je dovoljna laž (video)

Možete li da nam kažete nešto o Vašim književnim planovima?

— Sada je u toku pisanje dugačkog romana „Braća“. Do sada su objavljene dve knjige, sada pišem treću. Mislim da će tu knjigu Srbi moći da razumeju gotovo bez prevoda. U toj knjizi ima jako mnogo starinskih, ruskih reči. 

To je knjiga epske fantastike, o narodima koji naseljavaju taj izmišljeni svet, koji su nešto poput različitih slovenskih naroda koji su živeli u ranom Srednjem veku. I taj svet doživljava udar komete. Šta je isprva bilo? Požari i zemljotresi, a potom je usledila dugogodišnja zima. U tom svetu se odvijaju sudbine mojih junaka. 

Dok sam bila u Srbiji, Sava Rosić, moj prevodilac, koja je vatreni rodoljub, ispričala mi je mnogo ljudskih sudbina iz savremenog života i iz istorije srpskog naroda. Tu istoriju, naravno, nisam znala u svim pojedinostima. Njene priče su u meni iznedrile nekoliko linija sižea koje sam zabeležila i sada ću to dalje da razvijam u svom romanu. Hvala Srbiji, hvala Savi… 

A. Andrić,

prevela S. Rosić

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala