Tajne ruskog severa: Lavirinti koji vode u raj (foto)

© Sputnik / Vladimir TrefilovSolovecki manastir
Solovecki manastir - Sputnik Srbija
Pratite nas
Na krajnjem severu Rusije, u Belom moru, nalazi se arhipelag koji čuva mnoge tajne — Solovecka ostrva. U bujnoj prirodi šest velikih i na stotine malih ostrva, ispresecanih sa više od 400 jezera, nalazi se kulturno-istorijski kompleks koji se zaslužno našao na pod zaštitom Uneska. Arhipelag krije i tajne stare više od 3.000 hiljade godina.

Istorija je pokazala da ljudi uvek idu tamo gde je klima blaga i priroda širokogruda, zato ostaje nepoznanica šta je to privuklo drevne narode da se nasele na samom severu današnje Rusije. Ipak, u krajeve gde dan leti traje 21,5 sati, a zimi 4, oni su se doselili pre više od 3.000 godina. To pokazuje i 35 spiralnih objekata koji su razbacani svuda po ostrvu.

Lavirinti

Jedna od zagonetki Soloveckih ostrva su kameni spiralni lavirinti prečnika do 25 metara. Smatra se da su to spomenici drevne civilizacije koji se na lokalnom dijalektu nazivaju „vaviloni“.

Većina arheologa povezuju lavirinte sa kultom mrtvih. Jedna od pretpostavki je da su oni simbolizovali granicu između sveta živih i sveta duhova i da su korišćeni za konkretne rituale kako bi se pomoglo dušama mrtvih da odu na onaj svet. Postoji i verovanje koje se naslanja na ovu hipotezu: lavirinti su bili potrebni kako se duša ne bi vratila sa drugog, rajskog sveta u svet živih — duša bi trebalo da se izgubi u lavirintu i vrati u raj. Prema drugoj hipotezi, lavirinti su korišćeni kao mamac za ribe.

Osim površine zemlje i podzemlje ostrva je ispresecano lavirintima — tokom prethodnih vekova stvorene su mreže podzemnih tunela koje su korišćene u kulturne, poljoprivredne i vojne svrhe.

Slični lavirinti se mogu videti i u Egiptu, Grčkoj, Italiji, Skandinaviji, Irskoj. Da li je to dokaz da je u pitanju ista civilizacija?

Na karti Rusije iz sredine 16. veka koju je napravio kartograf Antonije Vud na mestu Soloveckog ostrva je naslikana minijatura mnogobožačkog kompleksa sa hramom koji je imao oblik legendarnog Stounhendža. Pretpostavlja se da su ga u 17. veku uništili hrišćanski fanatici.

Solovecki manastir

Prema predanju, unutar visoravni Sekirna na najvećem ostrvu arhipelaga nalazi se kamena piramida sa prolazima i grobnicama. Na njenom vrhu između 1420. i 1430. godine izgrađeni su svetionik i Preobraženski manastir. Osnovali su ga monasi German, Zosima i Savatije. Sto godina kasnije, zahvaljujući privilegijama koje mu je darovao car Ivan Grozni, postaće veliki duhovni centar, a nakon izgradnje tvrđave i glavni bedem na severu Rusije.

Pogledajte ovu objavu u aplikaciji Instagram

Spaso-Preobraženskiй Soloveckiй monastыrь — stavropigialьnый mužskoй monastыrь Russkoй pravoslavnoй cerkvi, raspoložennый na Soloveckih ostrovah v Belom more. Voznik v 1420—1430-h godah, otstroen v kamne trudami svяtitelя Filippa, v dopetrovskoe vremя čislilsя sredi krupneйših zemlevladelьcev gosudarstva. V 1669—1676 godah bыl osaždёn carskimi voйskami kak odin iz očagov soprotivleniя nikonianskim preobrazovaniяm. Pri sovetskoй vlasti na territorii monastыrя deйstvoval pervый v strane lagerь osobogo naznačeniя, takže sozdan Soloveckiй muzeй-zapovednik, reorganizovannый v 1974 godu v Soloveckiй gosudarstvennый istoriko-arhitekturnый i prirodnый muzeй-zapovednik. Monašeskaя žiznь vozobnovlena 25 oktяbrя 1990 goda. V 1992 godu kompleks pamяtnikov Soloveckogo muzeя-zapovednika bыl vnesёn v spisok Vsemirnogo naslediя ЮNESKO, v 1995 — v Gosudarstvennый svod osobo cennыh obъektov kulьturnogo naslediя narodov Rossiйskoй Federacii. V noяbre 2007 goda ministr kulьturы zaяvil, čto prinяto rešenie o polnom vыvode muzeя iz sten monastыrя. Muzeйnый kompleks dlinoй 65 m po fasadu i bolee 10 m vыsotoй planiruetsя stroitь prяmo pod stenami obiteli. Obщaя stoimostь stroitelьstva prevыšaet 700 mln rubleй. Posle protestov эkspertov osenью 2015 goda stroitelьstvo bыlo priostanovleno s namereniem ponizitь ego vыsotu na odin эtaž. Direktor departamenta po ohrane kulьturnogo naslediя ministerstva kulьturы priznal vesь эtot proekt ošibkoй. Vmeste s tem poяvilisь soobщeniя o tom, čto v neposredstvennoй blizosti ot monastыrя vlasti rešili stroitь aэroport. V 2015 godu missiя эkspertov ЮNESKO, pobыvavšaя v monastыre, zaяvila, čto «neprekraщaющaяsя urbanizaciя predstavlяet soboй serьёznuю ugrozu» dlя celostnosti arhitekturnogo ansamblя. V 2016 godu na sessii Vsemirnogo naslediя ЮNESKO ne stalo vklюčatь monastыrь v spisok Vsemirnogo naslediя pod ugrozoй, no prizvalo perenesti stroitelьstvo muzeйnыh zdaniй i aэroporta v bolee podhodящee mesto. #soloveckiйmonastыrь #solovki #soloveckieostrova #arhangelьsk #arhangelьskaяoblastь #volšebnыemestarossii #vsяrossiя #krasotarossii #otpuskvrossii #putešestvie #putešestvieporossii #otdыhvrossii #rossiя

Objava koju deli Znakomьtesь, эto Rossiя! 🇷🇺 (@volshebnye_mesta_russia) dana 6. Nov 2018. u 8:08 PST

Koliko je manastir bio razvijen pokazuje da je ostrvo bilo povezano kanalima sa drugih 72 ostrva. Imao je sopstveni mlin i elektranu, kao i jedinstveni sistem grejanja gde je bilo dovoljno staviti u peć tri brezove cepanice i prostorija bi bila topla nedelju dana.

Međutim, nakon Oktobarske revolucije 1917. godine, manastir je bio zatvoren, a monasi oterani.

Od Ivana Groznog do Lenjina

Manastir je, pored verskih, imao i druge namene. Za vreme Ivana Groznog proslavio se po svojim tamnicama u koje su zatvarani slobodni verski mislioci i politički protivnici osuđeni na doživotne robije. Carski zatvor u manastiru je postojao skoro 400 godina.

Pogledajte ovu objavu u aplikaciji Instagram

#more #solovki Gde эto я? O_o

Objava koju deli Lucky Lightoff (@lightofflucky) dana 31. Okt 2018. u 11:16 PDT

I sovjetske vlasti su koristile manastir u te svrhe. Vladimir Lenjin je na ostrvu organizovao Solovecki logor za specijalne namene. Od osnivanja 1923. godine, pa u narednih 10 godina to će biti najstroži zatvor u SSSR-u, ali i poligon za testiranje korišćenja prinudnog rada velikih kontingenata zatvorenika. U tom zloglasnom gulagu život su izgubile stotine hiljada zatvorenika. Samo tokom pet dana 1937. godine streljano je 1.111 zatvorenika. U tom zatvoru, između ostalih, umrli su i akademik Dmitrij Lihačov i filozof Pavel Florenski. Ni Nikolaj Vinogradov, prvi geograf koji se zainteresovao za proučavanje ostrva, nije uspeo da završi svoja istraživanja — bio je streljan.

Stanovništvo je ponovo krenulo da naseljava ostrva šezdesetih godina 20. veka kada je progon neistomišljenika počeo da jenjava. Monasi su se vratili i počeli da obnavljaju manastir tek 1990. godine. Danas je ostrvo ponovo jedno od mesta hodočašća hrišćana.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala