Sa druge strane, deficit trgovinskog balansa SAD sa Kinom je za devet meseci ove godine iznosio 225,79 milijarde dolara, dok je za isti period prošle godine iznosio 196.
Američki stručnjaci ovu situaciju objašnjavaju time što američke kompanije povećavaju svoje zalihe i užurbano kupuju kineske proizvode jer se plaše da bi Vašington mogao još više da zaoštri odnose sa Pekingom i da uvede dodatne dažbine na uvoz kineske robe.
Međutim, nije to jedini faktor koji je uticao na povećanje disbalansa, već je Peking uspeo da pronađe način kako da mimoiđe namete koje je Vašington uveo Kini.
Naime, kineski proizvođači su počeli svoje proizvode da izvoze preko Malezije i Singapura, i to po starim cenama. Iz tog razloga Kinezi su formirali čitav niz kompanija-posrednika u južnoazijskim lukama sa centrom na malezijskom ostrvu Penang.
Primera radi, pošto je Tramp uveo carinu na kineski čelik, odjednom se u Americi pojavila singapurska alternativa tom proizvodu, i to po starim kineskim cenama. Kako su utvrdili američki carinici, reč je o falsifikaciji kodova i o proizvodima bez oznake „napravljeno u Kini“.
Međutim, američki carinici nisu u stanju da provere baš sve proizvode koji dolaze iz Azije, upravo zato će kineski proizvodi preko Singapura i Malezije, ali i Vijetnama, Tajlanda, Burme i Indonezije i dalje pristizati na američko tržište.
Upravo takva shema umanjuje šanse Amerike da ostvari pobedu u ovom trgovinskom ratu između Vašingtona i Pekinga. Čak i ako se umanji trgovinski balans između SAD i Kine, adekvatno će se povećati balans između SAD i tih drugih južnoazijskih zemalja.
Sa druge strane, Kinezi užurbano rade na tome da zamene uvoz iz Amerike na proizvode iz drugih zemalja, a tome u prilog ide i najavljena nova mera kojom će se umanjiti uvozne dažbine za sve zemlje koje učestvuju u takozvanom „režimu favorizovane trgovine“, a to su pre svega Rusija, Nemačka, Australija, Brazil, Malezija, Južna Koreja i Japan.
To se, naravno, nimalo ne dopada američkim kompanijama, stoga su i pokrenuli kampanju pod nazivom „Tarife udaraju u srce zemlje“, koja za cilj ima da obelodani šta sve sa sobom nosi ovaj trgovinski rat i koliko će to po džepu osetiti upravo američki potrošači.
