Na okruglom stolu „Bošnjaci u obrazovnom sistemu Crne Gore“, koji je u Podgorici organizovalo Bošnjačko vijeće, Sijarić je kazao je da u OŠ „Marko Miljanov“ u Bijelom Polju ima više od 70 odsto bošnjačke djece, a da su nastavnici „iz one druge strukture“.
To je izazvalo reakciju nastavnog osoblja više radnika te obrazovne institucije, koji su u zajedničkom obraćanju medijima istakli da su takve izjave tendenciozne, kao i da je bavljenje procentima i prebrojavanje na „Bošnjake“ i „ove druge“ nešto od čega treba zaštititi školu.
Zaposleni u školi su dodali i da su „ogorčeni“ zbog izjave direktora Zavoda za školstvo, te da je Sijarić školu u Bijelom Polju pomenuo u negativnom kontekstu, „etiketiranjem po vjerskom i nacionalnom osnovu“, zbog čega su od Sijarića zatražili demant i javno izvinjenje.
Nakon što su crnogorski mediji brzometno utvrdili da u spornoj školi „nema ni četvrtina bošnjačko-muslimanske djece“, reagovao je i direktor Zavoda za školstvo, koji, međutim, tvrdi da je najvjerovatnije došlo do statističke greške. On je pojasnio da je predmetnim programima u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori zakonom predviđeno 15 do 20 odsto programa za manjinske nacionalne zajednice kako bi izučavali svoj jezik istoriju, kulturu i tradiciju, ali i da se to „dobro zakonsko rešenje u praksi vrlo malo implementira“, jer nastavnici nemaju dovoljno motiva da izučavaju te sadržaje.
„Nije poenta u tome da li u toj školi ima 70 ili 30 odsto učenika bošnjačke nacionalnosti, nego u tome da se otvoreni dio programa nedovoljno realizuje i da su sva djeca gubitnici u sistemu zbog okolnosti koje sam već naveo. Mogao sam da odaberem za primjer mnogo škola sa područja opština Petnjica, Rožaje, Plav, Bijelo Polje koje imaju taj i viši procenat djece bošnjačke nacionalnosti, ali su ti podaci u ovom slučaju totalno irelevantni, nemaju za cilj nikakvo prebrojavanje po nacionalnom osnovu. Ukoliko su me zaposleni u JU OŠ ’Marko Miljanov‘ drugačije shvatili, ja im se izvinjavam na statističkoj nepreciznosti“, kazao je Sijarić.
Ipak, Sijarićevo objašnjenje čini se da nije bilo zadovoljavajuće za većinu javnosti, dok su mnogi analitičari primijetili da je direktor Zavoda za školstvo prebrojavanjem po nacionalnoj osnovi učinio nešto što je u suprotnosti sa građanskim konceptom države Crne Gore.
Analitičar Vojin Grubač smatra da je izjava direktora Zavoda za školstvo Crne Gore „višestruko skandalozna jer sugeriše nacionalno razvrstavanje u školama“.
„Ona je na nivou jednonacionalnog ili jednovjerskog egoizma, jer je Sijarić tražio da samo procenat bošnjačkih profesora odgovara procentu bošnjačke djece u školama. Interesuju ga samo profesori Bošnjaci, a profesori ostalih nacionalnosti ili religija, po njemu, izgleda, mogu i da ne postoje“, kaže Grubač za Sputnjik.
Naš sagovornik napominje da Ustav Crne Gore jemči proporcionalnu zastupljenost svih naroda u državnim i lokalnim organima uprave, ali i da se to ne odnosi samo na Bošnjake, već na sve narode u Crnoj Gori u bilo kojem vremenu i sa bilo kojom garniturom na vlasti.
„Samim tim, Rešad Sijarić ne obavlja državnu funkciju kao predstavnik svih građana, niti svih naroda, već samo jednog naroda — onog kojem i sam pripada. Sijarić je demonstrirao neprincipjelnost, nacionalni egoizam, nedostatak takta, ali i vidljivu nacionalnu pomamu koja se idealno uklapa u očigledni raspad Crne Gore kao građanske države“, primjećuje Grubač.
Imajući sve to u vidu kao i brojne druge indikatore, za našeg sagovornika više „nema sumnje da Crna Gora polako prelazi u državu naroda i etničkih grupa“, a što je najgore — „konfrontiranih među sobom u sveopštem grabežu“.
„To je, nažalost, bilo realno očekivati, jer etničku pomamu u Crnoj Gori decenijama generiše tzv. dukljanski nacistički krug koji je, prikrivajući se borbom za navodne crnogorske etničke interese, tu rigidnu ideologiju progurao na državni nivo. Kako je ta ideologija pokleknula, jer je postojala bez realnih temelja, etnički raspad Crne Gore postao je zakonomjernost“, jasan je Grubač.
