Hoće li Gruzija izabrati — katastrofu (video)

© Sputnik / Radoje PantovićMiroslav Lazanski
Miroslav Lazanski - Sputnik Srbija
Pratite nas
Na desetogodišnjicu ruske intervencije u Gruziji, ovoj kavkaskoj republici se obećava prijem u NATO. Sa druge strane, ta intervencija je doprinela transformaciji ruskih oružanih snaga u modernu vojnu silu.
Sputnjik info - Sputnik Srbija
VESTI: Da li je Gruzija važna za NATO kao „kapija“ za Crno more (video)

Prošlo je skoro tačno deset godina od ruske vojne intervencije u Gruziji. Kada je početkom avgusta 2008. godine gruzijska armija pokušala da zauzme Južnu Osetiju, napala je i ruske mirovne snage, a Rusija je na napad odgovorila intervencijom svoje 58. armije.

Kada je Gruzija proglasila nezavisnost 1991. godine, Južna Osetija se pobunila zbog šovinističke politike tadašnjeg gruzijskog predsednika Zvijada Gamsahurdije (poznatog po rečenici da su samo Gruzini pravi državljani Gruzije, dok su drugi narodi samo gosti u toj zemlji).

Posle Južnoosetijskog rata koji je trajao 1991-1992. godine, potpisano je primirje, a ruska vojska je raspoređena duž granice razdvajanja zaraćenih strana. 

Gruzijski predsednik Mihail Sakašvili, koji je na vlast došao 2003. godine posle obojene revolucije, pokušao je da, po ugledu na hrvatsku akciju „Oluja“, povrati područje Južne Osetije.

Ruska 58. armija nije samo intervenisala da bi zaštitila svoje mirovne snage koje su napadnute u noći između 8. i 9. avgusta, već i građane Južne Osetije, od kojih velika većina ima rusko državljanstvo.

Američki vojnik na zajedničkim vojnim vežbama SAD i Rumunije u okviru operacije Atlantska odlučnost u Rumuniji - Sputnik Srbija
Gruzija, SAD i 11 zemalja NATO-a na zajedničkoj vežbi

Rat je trajao pet dana i okončan je primirjem koje je postignuto uz posredovanje Evropske unije. Tokom pet dana rata, gruzijska vojska je potpuno poražena.

O tome zašto su gruzijske snage tada napale ruske mirovne snage, kao i šta se od tada promenilo, u emisiji „Na nišanu Lazanskog“ govorili su pukovnik u penziji prof. dr Ilija Kajtez i urednik informativnog portala „Fakti“ Đuro Bilbija.

Stanje ruske vojske pre deset godina nije ni nalik stanju u ruskoj vojsci danas, kada Rusija ratuje u Siriji, kaže Bilbija, a prema Kajtezovim rečima, ruska armija je u tom ratu stekla mnoga iskustva koja su vezana za sitem komandovanja, mobilizacije i pripravnosti.

„Za savremene uslove sve je trajalo suviše dugo, i lanac komandovanja, i jedna vrsta neodlučnosti, pa i stanje trupa. Stanje trupa, tehnike i ljudstva, i stanja komandovanja, sve je to bilo u velikoj meri problematično. Kasnije će to Putin i nove garniture generala u mnogo boljoj meri zategnuti, privezati i ulančati. Ono što je u savremenom ratu faktor svih faktora jeste brzina, vreme, predvidljivost, uvežbanost i to će, kao i sukob u Čečeniji, biti neka vrsta značajne i blagotvorne opomene za ruske oružane snage koje će doći do ovog stepena koji imamo u Siriji, a koje je praktično zadivilo svet“, kaže Kajtez. 

Vojnici NATO-a - Sputnik Srbija
Agresivni poziv Rusije iz centrale NATO-a — dobiće odgovor

Za transformaciju ruskih oružanih snaga bilo je potrebno deset godina sistematičnog, organizovanog i dobro vođenog rada, dodaje on. Vojska se lako razgradi, a teško izgradi, kaže Kajtez:

„Vojska funkcioniše od čela. Ako je taj koji je na čelu odlučan, zna šta hoće, ima viziju, ima strateške ciljeve, potpuno mu je jasno gde treba ići, vojska se vrlo lako postroji. To je jedan beskrajno složen mehanizam, koji se poprilično lako uvede u red ako ima čelo koje zna šta sa tom vojskom hoće.“

Prilikom intervencije u Gruziji, sve maske NATO-a su pale, kaže Kajtez. Taj rat je bio poruka Moldaviji, Ukrajini i Gruziji da te zemlje mogu da se kreću ka Severnoatlantskoj alijansi, ali bez teritorija na kojima živi ruski nacionalni korpus, smatra Kajtez.

Danas, deset godina posle ruske intervencije u Gruziji, pitanje pridruživanja te zemlje NATO-u ponovo je aktuelizovano. Ruski premijer Dmitrij Medvedev izjavio je da bi gruzijsko pridruživanje NATO-u bilo katastrofalno za ovu kavkasku republiku, dok generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tvrdi da će se Gruzija pridružiti ovom Vojnom savezu.

Senka olimpijskih krugova u Pjongčangu, gde će 2018. biti održane ZOI - Sputnik Srbija
Zapad sprema novi napad na Rusiju

Insistiranje na gruzijskom pridruživanju NATO-u isključivo je u funkciji strateškog opkoljavanja Rusije, smatra Bilbija. Rusija je u vreme Borisa Jeljcina živela u iluziji da će demokratska Rusija na Zapadu biti prihvaćena kao ravnopravan partner.

U današnjoj Rusiji svesni su opasnosti, a NATO želi da u svoje članstvo primi Gruziju, uprkos tome što ona ne ispunjava standarde za prijem, samo zbog toga što želi da opkoli Rusiju.

Severnoatlantska budućnost Gruzije zavisi od budućih odnosa između Rusije i NATO-a, smatra Bilbija, dok Kajtez smatra da NATO ne misli ozbiljno da primi Gruziju u članstvo.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala