Zašto Trampu smetaju ruski dolari

© AP Photo / Frank HormannCevi rusko-nemačkog gasovoda "Severni tok" na Baltičkom moru u severnoj Nemačkoj
Cevi rusko-nemačkog gasovoda Severni tok na Baltičkom moru u severnoj Nemačkoj - Sputnik Srbija
Pratite nas
Vašington ponovo meša politiku sa ekonomijom. Sve nade SAD povezane su sa željom da proguraju svoj tečni prirodni gas na evropsko tržište i sa njega potisnu Rusiju.

Zbog toga pokušavaju da sankcijama i pritiscima na EU blokiraju projekat „Severni tok 2“, kažu ruski analitičari komentarišući poslednju izjavu američkog predsednika Donalda Trampa o tom gasovodu.

Tramp je izjavio da je protok „gasnih“ dolara iz Evrope u Rusiju apsolutno neprihvatljiv, podsećajući da su američke vlasti u više navrata saopštavale da su protiv izgradnje gasovoda „Severni tok 2“.

Ukrcavanje cevi na brod u severnoj nemačkoj luci Mukran - Sputnik Srbija
SAD: Firmama koje ulažu u „Severni tok 2“ prete sankcije

Trampovoj izjavi prethodilo je i upozorenje američkog Stejt departmenta da zapadne firme, koje ulažu u ruski gasovod „Severni tok 2“, rizikuju da se nađu pod sankcijama.

Ruski politikolog Vladimir Šapovalov smatra da Trampovu izjavu, pre svega, treba shvatiti kao retorički gest.

„SAD prilično aktivno nastupaju protiv realizacije projekta ’Severni tok 2‘ i to je glavni razlog zašto je Tramp dao takvu izjavu. Taj stav nije slučajan: SAD nastoje da ubede Evropu da prekinu saradnju sa Rusijom u korist saradnje sa Amerikom. Bez sumnje, taj manevar bi bio nepovoljan i neprofitabilan za Evropu. Mislim da, uprkos protivljenjima SAD, koje su pridobile neke svoje mlađe partnere iz Istočne Evrope, političari iz Zapadne Evrope neće staviti ekonomske interese svojih zemalja na neko iluzorno omekšavanje evropsko-američkih odnosa. Zbog toga smatram da će ’Severni tok 2‘ biti realizovan, uprkos svim protivljenjima i pritiscima SAD“, rekao je Šapovalov za Sputnjik.

Amerikanci se oštro protive „Se­ver­nom to­ku 2“, gasovodu ko­ji bi trebalo da ru­ski pri­rod­ni gas do­sta­vlja­ Ne­mač­koj kroz Bal­tič­ko mo­re zbog navodne brige za „evrop­sku energetsku bez­bed­nost i sta­bil­nost“.

Međutim, činjenica je da bi Vašington hteo da zauzme evropsko tržište i izgura Rusiju, jer veruje da nji­hov teč­ni gas može da pa­ri­ra ruskom „obič­nom“ ga­su u Evro­pi i zbog toga se pro­ti­vi sva­kom ru­skom „to­ku“. Gas iz Mek­sič­kog za­li­va već je sti­gao do Evro­pe, a pr­ve evrop­ske ze­mlje koje su pa­za­ri­le ame­rič­ki teč­ni gas su Polj­ska i Li­tva­ni­ja, rukovodeći se devizom: „Samo da nije rusko, pa neka i pretplaćujemo“.

Donald Tramp - Sputnik Srbija
Tramp: Protok „gasnih“ dolara iz Evrope u Rusiju neprihvatljiv

Tramp je još pro­šlog le­ta bezuspešno ube­đi­vao i dru­ge evrop­ske ze­mlje da pre­đu na ame­rič­ki ener­gent. Međutim, ispostavilo da Amerikanci ubeđuju Evropljane da ne kupuju ruski gas, ali da ga i sami kupuju kad „zaškripi“ i zazimi.

„Koliko Amerikanci proizvode gasa, praktično toliko i troše. Njihov izvoz je, zapravo, veoma mali. Oni izvoze nešto malo, na primer, u susedni Meksiko i Latinsku Ameriku, ali istovremeno postoji i uvoz iz Kanade. Kao što sam rekao, činjenica je da su to male količine tečnog prirodnog gasa. Poređenja radi, ako je Rusija prošle godine izvezla 194 milijarde kubika gasa, onda su SAD izvezle nešto manje od 20 milijardi. Tako da se o nekakvoj ozbiljnoj ’igri‘ ne može govoriti“, kaže direktor ruskog Instituta za nacionalnu energetiku Sergej Pravosudov.

Evropljani se opiru američkim pritiscima jer su svesni da ame­rič­ki teč­ni gas ni­je odgovarajuća za­me­na za ruski — em je sku­plji, em bi tek tre­ba­lo iz­graditi in­fra­struk­tu­ru za primanje ener­gen­ta ko­ji se do­pre­ma u tan­ke­ri­ma.

„Pored toga, Amerikanci imaju velike planove o izgradnji dodatnih postrojenja, jer računaju da će povećati proizvodnju. Teoretski je to moguće, a u praksi možda i nije realno. U ovom trenutku je to teško reći, ali se tačno zna da su troškovi proizvodnje gasa u SAD znatno veći nego u Rusiji i plus troškovi pretvaranja u tečni gas. Ispostavlja se da sa trenutnim cenama na evropskom tržištu američki gas ne može da bude konkurentan. Zbog toga on praktično i ne ide u Evropu. Jedino neke manje zemlje koje su van ruske rute, poput Španije i Portugalije, dobijaju neke manje količine američkog gasa. Zbog toga je pogrešno govoriti o SAD kao o konkurentu na tržištu gasa“, zaključio je Pravosudov.

Predsednik SAD Donald Tramp rukuje se sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel - Sputnik Srbija
Tramp Merkelovoj: Zabrinut sam zbog „Severnog toka 2“

Eksperti smatraju da, po­ku­ša­va­ju­ći da sa­bo­ti­ra „Se­ver­ni tok 2“, Va­šing­ton gu­bi vre­me u una­pred iz­gu­blje­nom „ra­tu“.

„Politika i geostrategija su se čvrsto povezale sa ekonomijom. Nije tajna da Tramp lobira u interesu američkih proizvođača, kako bi oni dobili dodatno tržište na teritoriji EU i imali mogućnost da prodaju svoj gas. Međutim, Evropljani ne žele da kupuju taj gas, pre svega zato što je on skup. Drugo, ni sami američki proizvođači ne žure da ga izvoze u Evropu, jer ga oni isporučuju zemljama Azije, gde je cena viša. Na taj način Donald Tramp sledi svoja dva cilja: s jedne strane, zahteva od zemalja EU da povećaju troškove u NATO-u, a s druge strane, pritiska Evropu da kupuje američki gas, koji bi bio skuplji od ruskog. Čak i ako uspe sa prvim i ubedi većinu zemalja Evrope da povećaju troškove za odbranu i NATO, sa drugim neće uspeti i to zato što su Evropljani pragmatici i oni će kupovati gas tamo gde je pouzdanije i povoljnije tj. od Rusije i drugih dobavljača — Norveške, Alžira. Ali na prvom mestu kupovaće od Rusije, koja je glavni dobavljač gasa u Evropu“, smatra ruski ekspert za energetiku Nikolaj Hrenkov.

Podsetimo, projekat „Severni tok 2“ podrazumeva izgradnju dva kraka gasovoda ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje, od obala Rusije, preko Baltičkog mora, do Nemačke, a dozvolu za izgradnju već su izdale Nemačka, Finska i Švedska.

Logo NATO-a na samitu u Briselu - Sputnik Srbija
NATO: Zaštitićemo saveznike od političkih manipulacija u energetskoj sferi

Protiv ovih planova je Ukrajina, koja se plaši gubitka prihoda od tranzita ruskog gasa, kao i SAD, koje nude sopstveni tečni prirodni gas, uz izgradnju regasifikacionih terminala u Evropi. 

Pored toga, Letonija, Litvanija i Poljska zajedno su izjavile da ne odobravaju izgradnju gasovoda, pošto njihovi lideri smatraju da je to politički projekat.

Rusija je više puta zatražila da se ne taj gasovod ne posmatra kao instrument uticaja, ističući da se Moskva prema tom projektu odnosi isključivo kao prema ekonomskom.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala