Amerika udarila na najjačeg saveznika u EU — preko leđa Rusije

© AFP 2023 / Tobias SCHWARZ Nemačka kancelarka Angela Merkel i predsednik SAD Donald Tramp na otvaranju samita G20 u Hamburgu
Nemačka kancelarka Angela Merkel i predsednik SAD Donald Tramp na otvaranju samita G20 u Hamburgu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Posle Trampove tirade da je nepravedno da Amerika brani Nemačku koja ne plaća dovoljno troškove odbrane, a nalazi se pod „totalnom ruskom kontrolom“ zbog trgovine gasom, ostaje nejasno ko koga zapravo kontroliše. Radi se o nastavku Trampove politike stvaranja raskola među saveznicima, tvrde analitičari.

Na svojoj prvoj stanici tokom evropske turneje, u Briselu, gde će prisustvovati samitu NATO-a, američki predsednik Donald Tramp oštro je napao Nemačku, optuživši ovu zemlju da je pod, kako je rekao, totalnom kontrolom Rusije.

Budući da Berlin plaća milijarde dolara Moskvi za ruski gas, a uz to sa Rusijom radi na projektu gasovoda „Severni tok 2“, nepravedno je, smatra američki predsednik, da njegova zemlja brani Nemačku.

Takva izjava se uklapa u Trampovu politiku izazivanja raskola među saveznicima, smatra nekadašnji dopisnik lista „Politika“ iz Amerike Milan Mišić, čemu se, kako kaže, Rusija i Vladimir Putin svakako raduju.

„I pre današnjeg dana, kada počinje NATO samit, postojala su velika strahovanja da će po ukupnoj atmosferi i raspravi među saveznicima biti sasvim drugačiji od onoga koji će uslediti posle toga sa Putinom, koji će, kako se očekuje, biti mnogo srdačniji“, kaže Mišić.

Sama izjava, prema Mišićevim rečima, mešavina je nekih tačnih činjenica, poput one da bivši nemački kancelar Gerhard Šreder radi za rusku gasnu kompaniju i onih koje su, kako kaže, samo u Trampovoj glavi.

„U svakom slučaju, to je udar na vodeću zemlju EU i nešto što svakako ne doprinosi jačanju zapadnog saveza. Ono što treba imati u vidu, to je da prilikom susreta sa Putinom, Tramp po prvi put neće govoriti u ime svih saveznika, nego samo u ime Amerike“, objašnjava Mišić.

Rajhstag, sedište Bundestaga - Sputnik Srbija
Brzi odgovor Trampu: Nemačka nije zarobljenik ruske politike

Predsednik SAD već duže vreme kritikuje evropske saveznike iz NATO-a zbog korišćenja američkih odbrambenih kapaciteta. Do sada je svega pet zemalja članica Alijanse povećalo troškove za odbranu na zahtevanih dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) — Grčka, Velika Britanija, Estonija, Poljska i sama Amerika.

Nemačka je 2015. povećala troškove odbrane na 1,1 odsto BDP-a, a u maju se obavezala da će do 2025. povećati troškove na 1,5 odsto BDP-a.

Međutim, dosadašnja politika Trampove administracije pokazala je da na troškove odbrane i na trgovinski bilans gleda kao na povezane stvari. A kada je trgovinski bilans u pitanju nijedan od saveznika neće biti pošteđen, pa tako ni Nemačka.

Osim što Nemačku kritikuje zbog veza sa Rusijom i zbog malog izdvajanja za odbranu, Tramp je zapretio podizanjem carina na uvoz nemačkih automobila u SAD zbog deficita u trgovinskom bilansu na američkoj strani.

Za Majkla Brauna, menadžera londonske investicione kompanije „Martin Kari“, Trampovi komentari neće doprineti deeskalaciji tenzija.

„Bio je to napad i na Nemačku i na Rusiju“, izjavio je Braun za američki kanal Si-En-Bi-Si. „Ono što Tramp govori je: ‚Ne mogu da kontrolišem Rusiju, osim ako ne mogu da kontrolišem Nemačku da upumpava novac u Rusiju‘“, smatra Braun.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg - Sputnik Srbija
Stoltenberg: Nije na NATO-u da odlučuje o „Severnom toku 2“

Iz svega bi se moglo zaključiti da postoji mnogo želje za kontrolom, ali ko koga zapravo kontroliše? Koliko je tačna tvrdnja američkog predsednika da Rusija sprovodi totalnu kontrolu nad Nemačkom zbog toga što se najmoćnija evropska ekonomija snabdeva gasom iz Rusije?

Teško je odgovoriti na to pitanje, smatra Mišić. Dve zemlje imaju svestrane ekonomske veze.

„Nemačka privreda je izvozna, a Rusija je, sa druge strane, gladna takozvanih kapitalnih dolara, tehnologije i mašinerija. Nemačkoj svakako ne odgovara današnji položaj Rusije koja je pod sankcijama i u ulozi nekakvog međunarodnog parije. Ali tvrditi da Rusija kontroliše Nemačku ipak zahteva dosta mašte i dosta napora“, kaže Mišić.

Ne bi se reklo da Rusija kontroliše Nemačku, jer Nemačka je suverena zemlja i lider EU u svakom smislu, smatra Despot Kovačević, asistent na beogradskom Fakultetu političkih nauka.

„To što radi Tramp u stvari je samo nastavak njegove političke igre, u skladu sa svim očekivanjima i sa svim njegovim predizbornim obećanjima. On vodi potpuno drugačiju politiku u odnosu na svoje prethodnike, a zaoštravanje na nivou EU — Amerika vidi se još od ranijih konferencija i skupova. Mislim da je to samo pokušaj da prebaci teret odgovornosti za loše odnose na Nemačku“, kaže on.

U prilog tezi da Rusija ne kontroliše Nemačku govori i činjenica da se Nemačka pridružila sankcijama svojih zapadnih saveznika prema Rusiji, dodaje Kovačević, koji se, kako kaže, ne slaže sa Braunovim stavom da se radi o napadu i na Rusiju i na Nemačku.

Cevi gasovoda Severni tok 2 u fabrici u Finskoj - Sputnik Srbija
Rusija Americi: Uprkos pritiscima „Severni tok 2“ će biti izgrađen

„Ovo je pre svega novi napad na EU i na evropske institucije. Tramp očigledno pokušava da napravi bipolarni svet odnosa između Rusije i SAD, a sve ostale pokušava da smesti u neki drugi rang, što je pokazao svojim ranijim politikama i odnosom prema Kanadi i prema zemljama EU“, zaključuje Kovačević.

A na Trampove komentare povodom uvoza ruskog gasa i nemačkog davanja za odbranu oglasili su se i nemački zvaničnici, kancelarka Angela Merkel i ministarka odbrane Ursula fon der Lejen.

Prvo je Lejenova demantovala Trampa da je njena država pod totalnom ruskom kontrolom, pravdajući se da Nemačka i Rusija nesumnjivo imaju mnogo nerazjašnjenih pitanja, dok je Merkelova posegla za iskustvom odnosa SSSR-a i Istočne Nemačke, države u kojoj je odrasla.

„Lično sam iskusila na koji način je Sovjetski Savez kontrolisao deo Nemačke. Veoma sam srećna što danas živimo ujedinjeni u slobodi, u Saveznoj Republici Nemačkoj. Zbog toga možemo da kažemo da možemo da vodimo nezavisnu politiku i donosimo nezavisne političke odluke. To je veoma dobro, posebno za ljude u Istočnoj Nemačkoj“, rekla je nemačka kancelarka, dodajući da njena zemlja dosta toga čini za NATO.

„Nemačka je druga (od članica NATO-a) po obezbeđivanju trupa (za misije), najveći deo našeg vojnog kapaciteta ponuđen je NATO i sve do danas smo snažno angažovani u Avganistanu. Time takođe branimo interese SAD“, poručila je Merkelova.

Posle svega, i dalje je nejasno ko koga kontroliše. Ono što jeste jasno, to je da je Nemačka članica NATO alijanse u kojoj SAD imaju vodeću ulogu, a iz pravdanja nemačkih zvaničnika samo možemo da izvedemo zaključak koliko im je stalo da američki predsednik promeni svoje mišljenje.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala