© REUTERS / Sertaç KayarSvojom upečatljivom, originalnom arhitekturom i viševekovnom istorijom ovaj religiozni spomenik privukao je mnoštvo hodočasnika i turista iz celog sveta.

Svojom upečatljivom, originalnom arhitekturom i viševekovnom istorijom ovaj religiozni spomenik privukao je mnoštvo hodočasnika i turista iz celog sveta.
© REUTERS / Sertaç Kayar
© Sputnik / Sertaç KayarMor Avgen, čije zidine na nekim mestima dostižu i do 900 metara, jedan je od šest manastira sirijske pravoslavne crkve koji i dalje aktivno rade.

Mor Avgen, čije zidine na nekim mestima dostižu i do 900 metara, jedan je od šest manastira sirijske pravoslavne crkve koji i dalje aktivno rade.
© Sputnik / Sertaç Kayar
© Sputnik / Sertaç KayarLokalno asirsko stanovništvo smatra manastir Mor Avgen „drugim Jerusalimom“.

Lokalno asirsko stanovništvo smatra manastir Mor Avgen „drugim Jerusalimom“.
© Sputnik / Sertaç Kayar
Sirijska orijentalno-pravoslavna crkva je jedna od autokefalnih orijentalno-pravoslavnih crkva. Uprkos starim hristološkim razlikama, danas je Sirijska orijentalno-pravoslavna crkva obnovila teološki dijalog sa crkvama vaseljenskog pravoslavlja, što je dovelo do uspostavljanja međusobne saradnje i dobrih odnosa.
© Sputnik / Sertaç Kayar Istorija pravoslavlja u ovom regionu Turske povezana je sa Asircima, koji danas žive na teritoriji savremenog Iraka. Asirija je postojala gotovo dve hiljade godina i bila je uništena u 7. veku pre nove ere. Ali za razliku od mnogih drugih naroda tog vremena, Asirci su očuvali etnos, a faktor koji je omogućio konsolidaciju je prihvatanje hrišćanstva.

Istorija pravoslavlja u ovom regionu Turske povezana je sa Asircima, koji danas žive na teritoriji savremenog Iraka. Asirija je postojala gotovo dve hiljade godina i bila je uništena u 7. veku pre nove ere. Ali za razliku od mnogih drugih naroda tog vremena, Asirci su očuvali etnos, a faktor koji je omogućio konsolidaciju je prihvatanje hrišćanstva.
© Sputnik / Sertaç Kayar
Nastala je nakon Halkidonskog sabora 451. godine, a konačnu strukturu dobila je tokom 6. veka. Od tada je poznatija kao Jakovitska crkva, po episkopu Jakovu Baradeju koji je odigrao značajnu ulogu u njenoj jerarhijskoj organizaciji.
© Sputnik / Sertaç KayarMor Avgen, čije zidine na nekim mestima dostižu i do 900 metara, jedan je od šest manastira sirijske pravoslavne crkve koji i dalje aktivno rade.

Mor Avgen, čije zidine na nekim mestima dostižu i do 900 metara, jedan je od šest manastira sirijske pravoslavne crkve koji i dalje aktivno rade.
© Sputnik / Sertaç Kayar
Posle progonstva iz Antiohije, crkva premešta svoje sedište u Mardin (današnja Turska), zatim u Homs (Sirija), a 1959. godine u Damask.
U bogosluženju koristi Liturgiju Svetoga Jakova na sirijskom jeziku.
© Sputnik / Sertaç KayarManastir Mor Avgen je 1970. je zatvoren nakon smrtni nastojnika, ali je 2011. godine ponovo otvorio svoje dveri za posetioce i hodočasnike.

Manastir Mor Avgen je 1970. je zatvoren nakon smrtni nastojnika, ali je 2011. godine ponovo otvorio svoje dveri za posetioce i hodočasnike.
© Sputnik / Sertaç Kayar