Balkanske zemlje u EU nisu problem, Rusija im ne nameće prijatelje ili neprijatelje

Pratite nas
Stalni predstavnik Rusije pri Evropskoj uniji Vladimir Čižov izjavio je da žali što su pojedine zemlje izgubile kulturu demokratije i što ignorišu međunarodno pravo, što se politika meša u ekonomske odnose, kao i zbog toga što pojedine zemlje dozvoljavaju sebi da podučavaju one koji se ne slažu s njima.
Sergej Lavrov - Sputnik Srbija
Lavrov: Sve više zemalja za dijalog s Rusijom

Ruski diplomata je naglasio da će Rusija konstruktivno sarađivati sa svima koji su za to spremni, radi očuvanja najvažnijih vrednosti u međunarodnoj političkoj areni.

„Rusija nikada nikome ne daje lekcije. To je kamen temeljac naše spoljne politike, ali mi očekujemo da se prema nama odnose s istim poštovanjem, bez prezrivih predavanja“, rekao je Čižov na okruglom stolu „Izazovi bezbednosti: Nove alijanse — nove glavobolje“ u Atini.

Čižov je izjavio da Moskva želi da vidi jedinstvenu Evropsku uniju, kao najvećeg trgovinskog i ekonomskog partnera Rusije. 

Prema njegovim rečima, što je više problema u EU, to su veći rizici i neizvesnost za Rusiju. Diplomata je podsetio da Rusija u evrima čuva 40 odsto svojih zlatnih rezervi.

Diplomata je uveren da je Rusiji i zemljama EU, koje su „dva stuba zajedničke evropske civilizacije“ suđeno da sarađuju. „Imamo bliske ekonomske veze, mada ponekad imamo i nesuglasice“, rekao je Čižov. 

„Rusija energično nastupa na međunarodnoj sceni i sarađuje sa svima koji su spremni za konstruktivnu saradnju radi očuvanja najvažnijih vrednosti na međunarodnoj političkoj sceni“, rekao je Čižov i dodao da je Rusija podržala ideju o uspostavljanju zajedničkog ekonomskog i civilizacijskog prostora od Atlantika do Tihog okeana. 

Novi Sputnjik poredak - Sputnik Srbija
Zapadni Balkan i EU — ko će trajati duže

Govoreći o demokratiji i ljudskim pravima, on je naveo da sve države sveta moraju da poštuju ta prava.

„Zapadne zemlje ne smeju da monopoliziju ta prava i da nameću sopstveno tumačenje tih prava drugim zemljama. To ima teške posledice“, rekao je diplomata, naglašavajući da višepolarni svet zahteva zajedničke zakone, kao i da važenje međunarodnog prava mora biti obnovljeno.

„Ako EU nije u stanju da se složi s vrednostima koje ima vaš blizak prijatelj i partner — Rusija, kako ih doživljava kod predstavnika drugih civilizacija koje se razlikuju od Rusije“, zapitao se diplomata.

On je rekao da mu je žao što se u ekonomsku saradnju raznih država sveta meša politika.

„Rezultat je to što se potpuno ignoriše međunarodno pravo“, smatra Čižov.

Prema njegovim rečima, u tri poslednja meseca politika je vođena u stilu „vrlo verovatno“.

„To je veoma poznati slučaj Skripalja. Još ga nisu istražili, ali su odmah za to okrivili Rusiju“, rekao je Čižov i naveo i druge primere, među kojima je incident s navodnom upotrebom hemijskog oružja u sirijskom gradu Dumi i takozvana nezavisna istraga o padu malezijskog aviona iznad Donbasa 2014. 

„Godinama mnogi govore o mešanju Rusije u izbore. U svim zemljama. Ali ne mogu to da dokažu. Ako se nekome ne dopadaju rezultati izbora, ne treba da krivi Rusiju. Mi nemamo nikakve veze s tim“, rekao je Čižov. 

Stalni predstavnik Rusije pri EU je podsetio da Zapad nije imao sluha za upozorenja Rusije koja je govorila o opasnosti operacija u Iraku i Libiji.

Samit u Sofiji - Sputnik Srbija
Dojče vele o samitu u Sofiji: Biće jednog dana i Balkan u EU, a možda ulete Rusija i Kina

„Događaji u Ukrajini nakon državnog prevrata 2014. godine bili su predvidivi (to je, nesumnjivo, bio prevrat ako se imaju u vidu smena vlasti i njene posledice). Žao nam je što naša upozorenja nisu bila saslušana“, dodao je Čižov.

„S druge strane, na primer, pokušali su da nas ubede da projekat ’EU — Istočno partnerstvo‘ nije usmeren protiv interesa Rusije. Mi smo, međutim, svedoci žalosne, depresivne slike u Ukrajini koja se našla pred izborom: ili ’u svetlu budućnost‘ sa Zapadom, ili ’nazad u tamnu prošlost‘ s Rusijom“, rekao je ruski ambasador. 

Prema njegovoj oceni, težnja balkanskih zemalja da se ujedine s EU nikada nije bio problem za Rusiju, a odluka o tome je njihov sopstveni izbor.

„Balkan ne treba da bude region konfrontacije, nego platforma za uspostavljanje uzajamno korisne saradnje koja će doneti korist regionu. Balkan je naš partner. Rusija je dala značajan doprinos stvaranju država na Balkanu tokom rusko-turskih ratova u 19. veku. Rusija je pomogla oslobođenju Balkana od nacizma. Rusija ne teži da dobije isključiva prava u regionu i ne teži da zabrani balkanskim zemljama da nešto rade. Ona im ne nameće prijatelje ili neprijatelje“, rekao je ruski diplomata ukazujući na prijateljske veze sa svim balkanskim zemljama koje su uvek bile prioritet za Rusiju.

„Uveren sam da ta politika odgovara interesima svih zemalja i da može da bude realizovana uz otvorenu saradnju svih zemalja“, rekao je Čižov.

Govoreći o odnosima Rusije i Grčke, diplomata je naveo da Moskva i Atina imaju zajednički pristup mnogim aktuelnim međunarodnim pitanjima. 

„Rusija i Grčka mogu u velikom stepenu da sarađuju na učvršćivanju mira, stabilnosti i bezbednosti na evropskom kontinentu, što je potvrđeno i tokom posete ministra inostranih poslova Grčke Nikosa Kocijasa Moskvi“, naveo je Čižov.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala